Obilježavanje Bleiburga u Stocu: Zašto je dozvoljeno djelovanje pro-ustaških organizacija u BiH?

Počasni bleiburški vod (PBV) ponovo će organizovati aktivnosti u Bosni i Hercegovini.

Na službenoj stranici Informativne katoličke agencije navedeno je kako je “konferencija za medije u povodu obilježavanja 78. godišnjice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, održana u srijedu 10. maja 2023. u hotelu Sheraton u Zagrebu”.

Na ovoj konferenciji, između ostalog, navedeno je, da će u nedjelju 28. maja u 12 sati, pod pokroviteljstvom HNS-a BiH, na Radimlji kod Stoca bit održana “centralna komemoracija u Bosni i Hercegovini za žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda”.

PBV je pro – ustaška organizacija čiji su osnivači zločinci koji su učestvovali i zagovarali eliminaciju Jevreja, Srba i Roma, kao i svih onih Hrvata antifašista (i drugih) tokom 2. svjetskog rata, a više o njihovoj djelatnosti možete pronaći na linku OVDJE.

O ovoj temi govorio je Vladimir Andrle, predsjednik Jevrejskog kulturno-prosvjetnog društva La Benevolencija.

“Smatram svojom dužnošću da vrlo otvoreno protestujem zbog dozvoljavanja da ova organizacija djeluje na teritoriji Bosne i Hercegovine. U narednom periodu ću istražiti pravne mogućnosti zabrane njihovog djelovanja u Bosni i Hercegovini“, rekao je Andrle.

U proljeće 2020. godine u Sarajevu je služena sveta misa za vojnike i civile ubijene u austrijskom Bleiburgu krajem Drugog svjetskog rata. Andrle ističe kako nije problem održavanje svete mise, nego činjenice da je organizator događaja bio Počasni bleiburški vod. 

“Ideali te organizacije su upravo u obnovi endehazije – zločinačke kreacije koja je služila kao fabrika smrti za Jevreje, Srbe, Rome i sve druge politički nepodobne. Sada ova organizacija opet dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Ponavljam, nemam ništa protiv da se moli za duše ubijenih u Bleiburgu i na putu kroz Sloveniju, ali imam da se nad tim događajem vijori ustaški barjak pod kojim djeluje PBV”, dodaje Andrle.

U emigrantskom časopisu Drina (br.1/1953), Ante Mikrut, zamjenik glavnog organizatora prvog većeg okupljanja na Bleiburgu, je između ostalog, rekao:

“…U sedam sati nalazimo se već u Bleiburgu i skupine se već polako okupljaju na zbornom mjestu. Grudi nam se šire od ponosa jer vidimo da nas nisu sve pobili i, prije svega, d au preživjelima nisu ubili duh. Mogla je biti mučki i na prijevaru pobijena hrvatska vojska, ali niti nevjera Zapada niti srbokomunistički noževi nisu mogli ubiti duh slobode i državnosti. Kada smo izlazili iz crkve, duboko smo bili svjedočeni da je bezuvjetno moralo doći do ovog dana i nestalo je one nevoljkosti koju smo još noćas osjećali. Na Bleiburškom polju pali su mnogi naši drugovi. Mi preživjeli obnavljamo im vjernost. Kada to ne bismo učinili, izdali bismo ideale zbog kojih su oni pobijeni…”.

Andrle zaključuje kako ovaj dio govora Ante Mikruta predstavlja eklatantan primjer onoga čemu teži Počasni bleiburški vod.

Zanimalo nas je kako je situacija sa djelovanjem Počasnog bleiburškog voda u Hrvatskoj i Austriji pa smo kontaktirali i Ernesta Herzoga iz Svjetskog jevrejskog kongresa.

“Bleiburg kao Bleiburg je zabranjen, austrijska vlada je zabranila obilježavanje bilo kakvog, recimo ustaškog derneka koji se događao tamo zadnjih godina. Dakle, to je u Austriji zabranjeno, od prošle godine Vlada Republike Hrvatske pod pokroviteljstvom Hrvatskog Sabora sada to obilježava uglavnom u Hrvatskoj, s tim da su imali jednu misu u Sarajevu, ako se sjećate i odu i do Slovenije gdje su pokopana ta tijela. Hrvatska i dalje ima obilježavanje Bleiburga na Mirogoju. Počasni bleiburški vod, njegovo djelovanje kao takvo koliko znam u Evropskoj uniji nije zabranjen, zabranjen je skup na Bleiburgu, a Počasni bleiburški vod postoji, on funkcioniše u Hrvatskoj, mislim da u Austriji ima čak i svoj ogranak, njihovo djelovanje nije zabranjeno, zabranjena je njihova organizacija derneka kojeg su imali unazad desetinama godina”, kazao je Herzog.

Herzog je podnio apelaciju za ustavnost Zakona o obilježavanju Bleiburga u Republici Hrvatskoj.

“Tražili smo od Ustavnog suda prije dvije godine da preispita ustavnost unutar Zakona o praznicima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, tražili smo da se preispita ustavnost tog dijela Zakona jer tamo piše da se na dan 15. maja, odnosno vikend najbliži 15. maju, obilježava dan spomena na sve žrtve pale za slobodu i nezavisnost Republike Hrvatske.

Imate Ustav Republike Hrvatske koji kaže kako Hrvatska svoju državnost zasniva na antifašističkoj borbi, između ostalog za vrijeme Drugog svjetskog rata, a dalje citirano kaže i ne kao nasljednica NDH koja je nastala pod Antom Pavelićem i tako dalje, a onda bira datum koji je 15. maj, na datum koji je jedino što se dogodilo –  predaja ustaške vojske na Bleiburgu, to je kontradiktorno Ustavu. Mi smo naravno tražili preispitivanje ustavnosti i dobili smo napokon, prije par nedjelja odgovor Ustavnog suda koji je rekao da se tu nigdje ne spominje Bleiburg.

To je naravno farsa, zato što je taj datum isključivo vezan za to. Kada se izglasavao Zakon o tom blagdanu, Andrija Hebrang i Marijana Petir su decidirano u Hrvatskom saboru izjavili da to bude vikend najbliži 15. maju, a ne 15. maj, kako bi ljudi mogli fizički da stignu na Bleiburško polje, to je jedna svinjarija, ali eto to je tako. Govori se o svim žrtvama od kralja Tomislava, maltene od kad postoji hrvatski narod do Domovinskog rata, iako se na taj dan ne događa, osim obilježavanja Bleiburga, apsolutno ništa. Vrlo je očigledno čemu služi taj datum, zašto je izabran, sve je to jasno, međutim, prave se blesavi…”, podvukao je Herzog.

I Herzog ističe kako ne vidi problem u tome da se u Stocu služi misa ubijenima, ali da je problematično u čijoj organizaciji se to radi.

“Čekamo da vidimo šta će se tamo dogoditi, da li će se pojaviti ljudi s majicama ‘za dom spremni‘ i ustaškim obilježjima ili će to biti neka vrsta dostojanstvene mise u crkvi. Činjenica jeste da su nakon Bleiburga u Sloveniji stradale i žene i djeca koji definitvno nikad nisu nosili ustaške uniforme niti su bili sami kao takvi, maloljetnici ne mogu biti saveznici bilo čije vojske, postoje ljudi koji su stradali od strane partizana, to jeste crna mrlja što se tiče antifašističke borbe, među ubijenima je bilo ljudi koji definitivno nisu učestvovali u borbama niti su bili dio ustaške vojske. Tako da sama misa, ako će to biti u crkvi, a ne dernek kako ja to volim da kažem to je druga priča, zato i kažem mi ćemo pričekati da vidimo šta će se tamo dogoditi”, zaključuje Herzog.

Ekipa portala Radiosarajevo.ba tražila je komentar i od dr. Bakira Nakaša, člana Uprave Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini.

“SABNOR Bosne i Hercegovine koji baštini tradiciju antifašizma i narodno oslobodilačke borbe godinama insistira na donošenju zakona o zabrani djelovanja fašističkih i neofašističkih organizacija na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Nažalost, vladajuće nacionalne/nacionalističke stranke od prvih stranačkih izbora devedesetih godina ostale su nijeme na ove zahtjeve tako da je Bosna i Hercegovina jedna od rijetkih država koja nema navedeni zakon.

Kao posljedica takvog stanja u Bosni i Hercegovini fasističke i neofašističke organizacije, koje baštine tradiciju fašizma iz perioda 1941-1945 godine, slobodno i bez ikakvih posljedica djeluju na teritoriji cijele države. U skladu s navedenim, sve dok se u parlamentarnoj proceduri ne nađu navedeni zakoni koji su odavno prisutni u Evropi u Bosni Hercegovini će slobodno djelovati razne fašističke i neofašističke organizacije, a među njima i navedeni ‘počasni blajburški vod’. Možda su nedavni događaji brisanja naziva ulica u gradovima Bosne i Hercegovine koji nose imena dokazanih fašista naznaka da će se na ovom planu u skorije vrijeme nešto promijeniti”, zaključio je Nakaš.