Očuvanje prirodnih dragulja BiH i za buduće generacije

rijeka 1

U povodu Dana planeta Zemlje, predsjednik ekološke udruge ‘Majski cvijet’ koja se brine za korita rijeka Bune, Neretve i Bunice Oliver Olja Arapović ponovno je apelirao na vlasti da sačuvaju okoliš i bh. prirodne dragulje kako bi u njima uživale i buduće generacije.

Smatra kako je na današnji dan veoma važno još jednom podsjetiti i osvijestiti građane da nam je ostalo malo vremena kako bismo izbjegli kolaps ekosustava bez kojega nema budućnost.

– Apeliram na nesavjesne građane da ne bacaju otpad u tokove i u korita rijeka te druga mjesta koja nisu predviđena za to, kako bi i buduće generacije uživale u prirodnim blagodatima koje ova zemlja ima i bez kojih je ugrožena i ljudska i životinjska vrsta – poručio je Arapović.

Podsjeća kako su rijeke Buna, Neretva i Bunica zajedno s okolišem, svjetski poznate po svom bogatom riječnom i životinjskom životu, no da su u posljednje vrijeme višestruko ugrožene djelovanjem čovjeka.

Tim povodom Arapović je pozvao vlasti i na revidiranje odluke donesene 2012., godine usvajanjem prostornog/regulacijskog plana Grada Mostara, a kojom se dopušta gradnja dvije mini hidrolektrane.

– U cilju zaštite Bunskih kanala, ponovno apeliramo na vlasti u gradu Mostaru, Hercegovačko-neretvanskoj županiji, ali i u državi da sačuvaju okoliš i bh. prirodne dragulje kako bi u njima uživale i buduće generacije – kazao je.

Pojasnio je kako će od gradonačelnika i Gradskog vijeća Mostara tražiti revidiranje, kako je kazao, ‘nakaradne odluke’ donesene 2012., godine usvajanjem prostornog/regulacijskog plana Grada.

Tom je odlukom, tvrdi Arapović, omogućeno da se na Bunskim kanalima, pod nerazjašnjenim okolnostima, rade nelegalno dvije mini hidrelektrane mHE Buna 1 i mHE Buna 2.

– Inzistirat ćemo kod gradonačelnika Mostara da Gradsko vijeće povuče sporni prostorni plan koji se odnosi na izgradnju mini elektrana te da se tok rijeke Bune i Neretve stavi pod zaštitu – naveo je Arapović.

Po njegovim riječima, Neretva je duga 183 km, a od toga ostalo je samo 35 km slobodnog toka, odnosno sav ostali tok rijeka je pod hidrološkim zahvatima ili HE.

Ekološka udruga ‘Majski cvijet’ zajedno s lokalnom zajednicom vodi višegodišnju pravnu borbu protiv povrede procedura na lokalnoj – županijskoj – federalnoj razini povodom usvajanja prostornog/regulacijskog plana Grada Mostara te izdavanja dokumentacije za izgradnju mHE Buna 1 i mHE Buna 2”.

Udruga Majski cvijet odigrala je dosad značajnu ulogu u zaštiti Bunskih kanala na kojima se planirala izgradnja mini-centrala, iako se radi o proglašenom parku prirode u ekološko-ribarskoj zoni te uočila niz pravnih propusta.

Prethodni članakMlada književnica prodaje svoju knjigu kako bi pomogla djeci oboljeloj od raka
Sljedeći članakTurska uvodi “lockdown” tokom vikenda zbog sve većeg broja novozaraženih