Od 20. maja počinje primjena Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima u FBiH: Šta kažu ugostitelji

Nekoliko mjeseci dijeli nas od zabrane pušenja u svim zatvorenim javnim prostorima, vozilima javnog gradskog saobraćaja, na radnom mjestu, ali i u privatnim sredstvima prijevoza u kojima se nalaze maloljetne osobe u Federaciji BiH.

Od 20. maja trebala bi početi primjena Zakona o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje u Federaciji BiH, koji je u Parlamentu FBiH usvojen 24. marta prošle godine, a mjesec kasnije, tačnije 27. aprila, Zastupnički dom Parlamenta FBiH usaglasio je tekst zakona.

Šta ugostitelj treba ispoštovati

To će za stotine hiljada stanovnika većeg bh. entiteta (44,1 posto našeg odraslog stanovništva su pušači, od čega 56,3 posto muškarci, 31,6 posto žene, a među vodećim smo zemljama koje bilježe i najviši postotak konzumiranja duhanskih proizvoda među mladima) značiti nova pravila.

Zakonom je definirano da su provođenje zabrane pušenja obavezni osigurati vlasnik i korisnik prostora u kojem je pušenje zabranjeno. Također, u tim mjestima mora biti postavljen grafički znak zabrane pušenja te tekst koji glasi: “Zabranjeno pušenje”.

Nadalje, u prostorima i na mjestima gdje je pušenje zabranjeno ne smiju biti postavljene pepeljare ili druge posude koje mogu služiti za odlaganje pepela.

Za osobe koje ne budu poštovale zabranu pušenja, vlasnik, odnosno korisnik prostora ili mjesta u kojem je pušenje zabranjeno dužan ju je opomenuti, uskratiti joj uslugu ili zatražiti od nje da napusti prostoriju.

I kad Zakon stupi na snagu, pušenje će biti dozvoljeno za korisnike usluga u službama i odjelima za zaštitu mentalnog zdravlja u zdravstvenim ustanovama, u drugim ustanovama koje pružaju psihosocijalnu rehabilitaciju osobama sa duševnim smetnjama, u ustanovama za palijativnu njegu, ustanovama za njegu starih osoba, kao i u ustanovama namijenjenim za izdržavanje kazne ako i kada mogu biti uspostavljene posebne prostorije za pušenje odvojene od nepušačke zone.

Pušenje će biti dozvoljeno i na aerodromima i to u posebnim prostorijama za pušenje.

Odredbama Zakona definirano je da mora biti osigurana zaštita nepušača od izloženosti duhanskom dimu, putem osiguranja potpune fizičke odvojenosti prostora za pušenje i uz adekvatne ventilacijske sisteme.

Površina prostora i prostorije za pušenje u odnosu na veličinu objekta određuje se pravilnikom ugostiteljskog objekta, ustanove, odnosno aerodroma. U ovim prostorijama zabranjeno je služiti hranu.

Za sve one koji ne budu poštovali Zakon, navedene su i kazne koje idu i do 15.000 KM.

Primjera radi, pravno lice koje ne zabrani upotrebu duhana platit će kaznu do 5.000 KM, dok će fizičko lice koje konzumira duhan u zatvorenom prostoru biti kažnjeno sa 100 maraka.

– Zakonom smo konačno dobili mjere za zabranu i ograničenje upotrebe duhana, duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, zabranu njihovog reklamiranja, promocije i sponzorstva. Dobili smo sprečavanje pristupa maloljetnih lica duhanskim proizvodima, što je značajan problem za mlađe od 18 godina. Također, dobili smo kontrolirani sistem duhanskih i ostalih proizvoda za pušenje, obavezne oznake na pakovanjima poput zemalja u Evropske unije – kaže prof. dr. Aida Ramić-Čatak, koordinatorica za kontrolu duhana u Federacije BiH i pomoćnica direktora Zavoda za javno zdravstvo FBiH.

Dodaje da se u javnosti i kroz medije sve vrijeme provlači pogrešna interpretacija kako se radi o “zakon o zabrani pušenja”, što, dodaje, uopće nije tačno.

– Niko nikome ne može zabraniti da puši, ali mi ovim zakonom želimo zaštititi one koji ne konzumiraju duhan i duhanske proizvode jer, prema rezultatima istraživanja, oko polovine stanovništva u FBiH izloženo je posljedicama duhanskog dima.

Zakon je nemoguće primijeniti

Iako se primjena Zakona očekuje već u drugoj polovini maja, kaže kako nema informacija u kojoj fazi su pripreme ugostitelja.

– Adresa na koju se to šalje vjerovatno je Federalno ministarstvo zdravstva, ali bih istakla da je Zakon omogućio i komotan period prilagođavanja. To znači da će ugostitelji imati oko godinu dana prilagodbe na nove uvjete poslovanja bez izdavanja kazni. Ugostitelji vjerovatno imaju pitanja, kada je riječ o prostoriji za pušače i uvjetima koje ona treba zadovoljiti. Još se radi priprema Pravilnika o tome koji će vjerovatno opet biti tema neke rasprave. No po meni to uopće nije neki poseban izazov.

Amir Hadžić, predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera u BiH, kaže “kako nema ništa od zabrane pušenja u ugostiteljskim objektima jer je Zakon nemoguće primijeniti”.

– Oni kažu kako će ugostitelji raditi bolje kad bude zabrana. To je mafija koja radi u interesu elektronskih cigara. Kako se te zdravstvene institucije nisu sjetile i podigle glas da se riješi problem zagađenja zraka od kojeg pet puta više ljudi umre nego od posljedica duhana – pita Hadžić. 

Prema njegovim riječima, “više od 100.000 privrednih subjekata našlo bi se na udaru”

– Krojač, slastičar, frizer…, sve to potpada pod javni prostor i nigdje se ne smije pušiti. Ko će to kontrolisati toliki prostor i objekte, potrebno nam je 10.000 inspektora, ko će ih plaćati – kaže Hadžić i dodaje “kako zakon nigdje nije tako rigorozan kao u Federaciji BiH, te da su ga sve zemlje u regiji Hrvatska, Slovenija, Srbija, Njemačka ublažile”. 

U Bosni i Hercegovini oko milion stanovnika koristilo je duhanske proizvode, podaci su Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2020. godine. No podaci su zasnovani na osnovu posljednjeg popisa stanovništva iz 2013. godine, kada nas je bilo tri i po miliona.

U međuvremenu, prema nezvaničnim potvrdama koje stižu iz Agencije za statistiku BiH, manje nas je, kaže Ramić-Čatak, za oko pola miliona.

– To znači da se i brojke onih koji konzumiraju duhan automatski smanjuju. Rekla bih da je teško da sada imamo oko milion pušača. Ono što nas posebno zabrinjava su mladi jer, prema najnovijem istraživanju kojeg je Zavod radio, saznali smo da školska djeca i mladi u FBiH daleko više konzumiraju duhan i duhanske proizvoda od svojih vršnjaka u okolini, i to cigarete 13,8 posto (školska djeca), nargile – 16,1 posto i elektronske cigarete – 10,9 posto – naglasila je Ramić-Čatak.

Faktor.ba