Od sljedeće godine na bolovanje zbog stresa na poslu

Osobe koje su umorne, nezadovoljne, dekoncentrisane, imaju osjećaj da su opterećene poslom ili se osjećaju kao da će “izgorjeti” od previše obaveza i stresova koje donosi njihovo radno mjesto ubuduće će moći koristiti bolovanje zbog sindroma “burnout” ili “izgaranje na poslu”.

Svjetska zdravstvena organizacija najavila je da sindrom izgaranja sa sljedećom godinom postaje dijagnoza, a to praktično znači kako će se zbog premora na poslu i službeno moći ići ljekaru i na bolovanje.

Dogovor je da države članice Svjetske zdravstvene organizacije u zdravstvenim ustanovama ovu odluku počnu primjenjivati od 1. januara 2022. Budući da je BiH članica Svjetske zdravstvene organizacije, ova pravila će vrijediti i za njezine stanovnike, što su potvrdili i u Fondu zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

“Sve izmjene i novine koje se dese na međunarodnom nivou kada je riječ o novim dijagnozama i slično, po automatizmu, Fond uvrštava u “šifarnik” bolesti to je kontinuirana aktivnost. Tako će biti i sa ovom dijagnozom, ukoliko počne njena primjena, kako je najavljeno od strane SZO”, stoji u saopštenju Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.

Osobe koje zbog te dijagnoze budu koristile bolovanje, dobiće terapiju, odnosno, biće im propisano liječenje kao što je to slučaj s bilo kojom drugom bolesti. Stručnjaci navode kako je prvi korak u liječenju posjeta psihologu ili neuropsihijatru. Naime, većina ljudi koji dožive ovaj sindrom u početku nije svjesna što joj se događa, zbog čega je vrlo bitno da joj najbliži članovi porodice ili kolege skrenu pažnju na stanje u kojem se nalazi.

“Govorimo o stanju stresa kod ljudi. To je širok pojam koji podrazumijeva duševnu i psihičku nestabilnost. Stres je stranje organizma koje nastaje zbog određenih uticaja ili oštećenja ka organizmu bilo fizičke, psihičke, socijalne ili materijalne prirode. To je stanje u kojem organizam ne može bez posljedica da odreaguje. To se reflektuje na poremećaje disanja, rada srca, probavnih problema i slično”, kaže psiholog Aleksandar Milić i objašnjava:

“Ako bi se neogranično uzimalo bolovanje onda to nije dobar postupak psihoterapijski. Potrebno je izvjesno vrijeme da se osoba odmori, ali ako bi se dala u pasivizaciju onda bi to bilo kontraproduktivno”.

Ovo je još jedna tačka mimoilaženja među poslodavcima i sindikalcima.

“Savez sindikata Republike Srpske unazad nekoliko godina radi na dodatnoj zaštiti radnika. Vrijeme u kojem živimo je vrijeme u kojem je radnik najvrednije nešto što Republika Srpska ima i mi ih moramo sačuvati i dodatno zaštititi. Prošlo je vrijeme kada je radnik radio osam časova i završavao sve svoje poslovne i radne zadatke. Sada je on dostupan skoro 24 časa svom poslodavcu. Većina tih radnika je pod određenim pritiscima i rokovima. Sigurno da se sve to odražava na zdravlje radnika. Ovo bi bila jedna preventivna mjera koja bi sačuvala zdravlje radnika, ali isto tako sačuvala i poslodavca koji će imati radnika koji će dobro obavljati svoj posao”, kaže Goran Stanković, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske.

Hoće li ovo biti prostor u kojem će radnici zloupotrebljavati bolovanje pokazaće vrijeme pred nama. Mada, nije radnik taj koji otvara bolovanje, a naravno i poslodavci imaju mehanizme provjere. Ova mjera bi trebala da bude obostrana korist i za poslodavca i za radnika.

“Što se tiče poslovne zajednice, pitanja dugovanja zdravstvenog sistema i zloupotrebe bolovanja su prioriteti. Ovo je nešto što mi imamo u našem zdravstvenom sistemu već duži niz godina kroz sistem zaštite na radu i mi očekujemo da se prioritetno ljudi iz zdravstvenog sistema bave stvarima koje sam naveo”, kaže Sapa Aćić iz Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Za poslodavce uvođenje nove dijagnoze stvara novi prostor za zloupotrebu. U FZO podsjećaju da će poslodavac uvijek imati mogućnost provjere opravdanosti bolovanja.