Odlazi li ugovor o djelu u “historiju”: Plan Vlade FBiH predviđa radikalnu reformu

BiH ima najveću stopu sive ekonomije u regiji i ona iznosi 25,5 posto BDP-a. Drugim riječima, svake godine četvrtinu BDP-a gubimo zbog neobuhvaćenog dohodka, neobuhvaćene zaposlenosti i neobuhvaćenih plaćanja, kazao je sredinom ove godine federalni premijer Fadil Novalić. 

Borba protiv sive ekonomije je stoga jedan od prioriteta Federalne vlade, a u tom kontekstu posebno je interesantan plan vlasti kako da se bore protiv zloupotrebe ugovora o djelu kao “alternative”  ugovoru o radu.

Izmjene uskoro stupaju na snagu

U drugoj polovici ove godine usvojene su i na Federalnom parlamentu odobrene izmjene Zakona o doprinosima kao i Zakona o porezu na dohodak. One još nisu stupile na snagu, a kada stupe, donijet će velike promjene u dosadašnji način plaćanja poreza i doprinosa.

Prema trenutno važećim propisima, na ugovor o djelu plaćano je šest posto doprinosa PIO kao i četiri posto doprinosa zdravstvenog osiguranja. Pored toga, plaćan je i porez na dohodak od 10 posto s tim da je osnovica za obračun doprinosa, a time i poreza, bila umanjena za 20 posto vrijednosti na ime priznatih rashoda. Drugim riječima, na bruto iznos od 2.000 KM naknade po ugovoru o djelu državi je sveukupno plaćeno 218 KM, odnosno oko 11 posto bruto iznosa.

Novi Zakon o doprinosima kao i Zakon o porezu na dohodak koji će prema svim najavama uskoro stupiti u najavu definira da lice koje ostvaruje ugovorenu naknadu je “fizičko lice koje obavlja poslove po osnovu ugovora o djelu, autorskog ugovora, ugovora o dopunskom radu i drugog ugovora ili po nekom drugom osnovu, a za izvršen rad ostvaruje ugovorenu naknadu” i takvo lice je obveznik doprinosa.

Ukoliko je za ugovor o djelu angažovana osoba koja nigdje drugo ne radi na osnovu ugovora o radu, onda se obračunava 18,5 posto stope za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje kao i 13,5 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje. U slučaju da je ta osoba već zaposlena negdje drugo po osnovu ugovora o radu, onda se obračunava samo 18,5 posto stope za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje koja mu ulazi u penzijsku osnovicu. Zajedno sa ovim plaćat će se i porez na dohodak, i to 10 posto na mjesečnu osnovicu na dohodak do 800 KM odnosno godišnju osnovicu 9.600 KM. Također, plaćat će se i 20 posto na razliku mjesečne osnovice poreza na dohodak veći od 800 KM.

Mada računovodstveni servisi koje smo kontaktirali navode da još nije sigurno da li će osobe kojima se po osnovu ugovora o djelu uplaćuju doprinosi za PIO i zdravstveno osiguranje biti i zdravstveno osigurani sa evidentiranim stažom, direktor Federalnog zavoda za penzijsko-invalidsko osiguranje Zijad Krnjić u izjavi za Faktor navodi da osobe kojima se uplati puni iznos doprinosa po automatizmu bi trebale imati i ta prava.

Borba protiv sive ekonomije

Direktor Porezne uprave FBiH Šerif Isović nam je kazao da su prema njihovom iskustvu ugovori o djelu često zloupotrebljeni za kreiranje sive ekonomije.

– Prijavljuju se zaposlenici na ugovor o djelu i izbjegava se njihovo prijavljivanje iako rade standardno radno vrijeme kao i druge osobe – ističe on.

Namjera povećanja stope doprinosa u ugovorima o djelu kao način borbe protiv sive ekonomije istaknuta je i u Nacrtu Zakona o doprinosima.

– Kroz povećanje stopa doprinosa (sa sadašnjih 4 posto  i 6 posto na 32 posto, odnosno na 18,50 posto, iz bruto primanja, zavisno od toga je li primalac naknada osiguran po drugom osnovu na obavezna osiguranja ili ne) na primanja od druge samostalne djelatnosti (ugovori o djelu, članstvo u komisijama, upravnim i nadzornim odborima i sl.) očekivani direktni efekt je porast naplate doprinosa po ovom osnovu, odnosno ovi prihodi će pomoći u pretpostavkama za održivost vanbudžetskih fondova, a očekivani indirektni efekt je destimuliranje poslodavaca za angažovanje lica po ugovoru o djelu odnosno indirektno stimuliranje poslodavaca za prijem lica u radni odnos – pisalo je u Nacrtu Zakona o doprinosima koji su usvojili federalni parlamentarci.

Faktor