Opasno je ostati uz Milorada Dodika

Opasno je ostati uz Milorada Dodika

Specijalni izaslanik predsjednika SAD Džoa Bajdena (Joea Bidena) za Zapadni Balkan Gabrijel Eskobar (Gabriel Escobar) boravio je ove sedmice u Bosni i Hercegovini. Tokom posjete Eskobar se sastao s brojnim funkcionerima BiH, uključujući članove Predsjedništva, lidere opozicije u RS te visokog predstavnika Kristijana Šmita (Christian Schmidt).

Jasne najave

Ono u šta su oči javnosti bile najviše uprte tokom ove posjete jesu moguće sankcije SAD-a bh. političarima, prije svega Miloradu Dodiku. Iako još uvijek nikakva zvanična odluka nije donosena, Eskobar nije krio da su sankcije spremne.

– Jesmo razgovarali o sankcijama i sankcije su na stolu. I ne samo sankcije, postoje druga ekonomska sredstva koja se mogu provesti ne samo protiv lidera koji provode antidejtonske aktivnosti, već i protiv onih koji im daju podršku, protiv kompanija koje im pomažu, rekao je Eskobar.

Nije teško u liderima „koji provode antidejtonske aktivnosti“ prepoznati prije svega Milorada Dodika koji već mjesecima predvodi blokadu institucija BiH te najavljuje jednostrano prenošenje čitavog niza nadležnosti s države na RS, od čega svakako najzlokobnije zvuči formiranje Vojske RS.

Izjava Eskobara zapravo je eksplicitna najava da eventualnim sankcijama neće samo Dodik biti ugrožen, tj. da u tom slučaju neće biti nimalo ugodno nalaziti se u političkom društvu Milorada Dodika.

Izgledno je da međunarodna zajednica ovaj put neće preko ureda visokog predstavnika provoditi direktna kažnjavanja za prekršioce Dejtona, kako je to ranije najavio i Kristijan Šmit, nego „suptilniju“ taktiku diplomatskih pritisaka i sankcija kako bi se suduionici Dodikove avanture spriječili u njihovoj namjeri te snosili konkretne posljedice zbog toga.

Pare ili Dodik

Posebno je indikativno što Eskobar kao mete mogućih sankcija spominje i kompanije. Naime, iako često nisu vidljivi dio političke scene, jasno je da poduzetnici i privatne kompanije igraju veliku ulogu u finansiranju političkih stranaka i utjecaju na političke procese. U slučaju sankcija, koliko će poduzetnika u RS-u biti spremno ugroziti svoje poslovanje i kapital konfrontirajući se sa SAD kako bi i dalje pomagali Dodiku? Isto pitanje se može postaviti i za njegove političke saradnike, tj. do koje mjere će oni biti spremni žrtvovati vlastitu karijeru zbog Dodikovog avanturizma.

Da su kola krenula nizbrdo i da su ostali politički sudionici očito dobili signale da je crvena linija pređena, pokazuje odlučno i jedinstveno odbijanje opozicije u RS-u da učestvuje u Dodikovom udaru na institucije države, kao i činjenica da je za usvajanje Zakona o lijekovima RS Dodik skupio mršavu većinu u Narodnoj skupštini RS.

Sve ovo ukazuje da bi se i bez interveniranja visokog predstavnika Dodikov sistem vlasti mogao srušiti kao kula od karata ukoliko ne povuče ručnu. Nakon Eskobara, u BiH sljedeće sedmice stiže i Savjetnik američkog State Departmenta Derek Chollet.

Mnogobrojne reakcije

Posjeta Eskobara BiH korespondirala je s rastom reakcija iz svijeta na djelovanje Milorada Dodika. Mnogi ugledni zapadni mediji alarmirali su javnost o opasnostima njegove politike. Njemačka je u Briselu i zvanično pokrenula razgovore o sankcijama Dodiku, dok je njemački ministar vanjskih poslova Hajko Mass ( Heiko Mass) jasno najavio da RS neće dobijati sredstva Njemačke ukoliko nastavi raditi na rušenju BiH. Indikativa je bila izjava i Alina Iancu, voditeljica odjela za BiH u sjedištu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu, koja je upozorila da separatistička politika iz RS ugrožava finansijsku stabilnost BiH.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE