“Opasnost novog soja zavisi od stanja pojedinca i zdravstvenog odgovora”

Dok se svijet pribojava delta soja koronavirusa, sustižu nas i informacije o novom, lambda soju. Promocija vakcinacije važnija je nego ikada, a šta nauka kaže o novim sojevima i koliko su zarazni, pojasnio nam je profesor Teufik Goletić sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Goletić je odmah kazao da je s naučne strane problematično još uvijek govoriti o novim sojevima koronavirusa, ali je istakao i to da je izvještavanje o novim varijantama postalo uobičajeno.

“Međutim, u suštini ne znači da pojava novog soja znači nešto krucijalno ili bitno drugačije u odnosu na ono što trenutno imamo. Dakle, nekako uvijek zagovaram pristup koji kaže da se trebamo uhvatiti u koštac s onim što je realno u ovom trenutku, a to je činjenica da u BiH već imamo detektiran delta soj koronavirusa i da prije svega o tome trebamo razmišljati”, naveo je Goletić.

Vjeruje se da je lambda soj smrtonosniji

Za delta soj se tvrdi da je zarazniji od prethodnih koji su bili dominantni, a za lambda varijantu koja je trenutno najzastupljenija u Latinskoj Americi se vjeruje da je čak i nešto smrtonosniji. Postavlja se pitanje, šta zapravo određuje koliko će neki soj biti opasna po zdravlje ljudi?

“Kada je u pitanju konkretno lambda soj, onda se treba pojasniti da pod tim jednim nazivom (lambda), imamo više od 13 različitih genetskih linija među kojima zaista postoji velika razlika u gradaciji kada je riječ o onome što znamo bilo o osobinama koje utiču na njihov prijenos ili težinu kliničke slike. Međutim, težina kliničke slike i ishod same infekcije je uvijek dvosmjerna ulica, jer s jedne strane, zavisi uvijek o uzročnoj liniji koronavirusa, a s druge strane, o osobi koja je inficirana i samim time stanjima koji mogu i utječu na ishod zaraze. Dakle, zavisi od individue i njenog stanja, ali i preopterećenosti zdravstvenog sistema, odnosno, mogućnosti pravovremenog reagovanja u slučaju pojave novog soja”, pojasnio je.

“Vakcinacija je važna”

Kada je riječ o utjecaju novih sojeva i opasnosti koju mogu izazvati, Goletić navodi da u tom slučaju vakcinacija zauzima specifično mjesto.

“Vakcinisane osobe su manje prijavljivale infekciju iako ne mora značiti da ne mogu biti zaražene. Međutim, mogućnost prijenosa virusa sa vakcinisane na drugu nevakcinisanu ili ranije neinficiranu osobu, je zaista bitno manja i bitno kraća. S druge strane, sama vakcinacija ili preležana zaraza u organizmu osobe znači i stvaranje staničnog imuniteta i definitivno da to snažno utječe na to da je ishod infekcije koje imaju imunitet, puno i bitno povoljnije uključujući i nove sojeve virusa”, naveo je Goletić.

“Novi sojevi se očekuju u budućnosti”

Naglasio je da je važno znati da pojava novih sojeva koronavirusa nije neuobičajena te da se one očekuju i u budućnosti.

“Posebno ih očekujemo u sklopu sve većeg broja imuniziranih, odnosno, osoba koje su preležale infekciju jer to predstavlja jednu specifičnu situaciju u kojoj postoji nešto što mi u nauci nazivamo selektivnim pritiskom nad virusom. To je virus koji pokušava u jednoj takvoj situaciji, gdje postoji u jednoj određenoj mjeri izgrađeni imunitet, da se prilagodi kako bi pronašao nove domaćine, odnosno, inficirao nove osobe”, dodao je.

O genetskoj promjeni

Goletić je kazao i to da ovi novi sojevi imaju mnogo toga zajedničkog sa oni izvornim koronavirusom koji je detektovan u BiH.

“Kada pričamo o novim varijantama, obično se više i ne odnosi na tzv. izvorni Wuhan soj nego na jednu promjenu koja se zove D614G koja se desila u Evropi još negdje početkom prošle godine. I uobičajeno se svi ovi izvještaji o kojima govorimo kada su u pitanju nove genetske linije odnose upravo na taj D614G koji se u suštini označava sada kao referentna tačka jer je ta promjena uzrokovala u to doba znatno veći prijenos te nove linije koronavirusa”, poručio je Goletić.