Toplinski val juni2021 SS
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava
Kurbani 2021

Meteorolozi nisu pogriješili – stigao je toplinski val. I trajat će…

Doktori pozivaju na odgovorno ponašanje i na umjerenost u svemu. Mladi i zdravi ljudi mogu puno izdržati, no svako ima svoje granice.

Na što sve moramo obratiti pažnju i koja su to hitna stanja koja mogu biti fatalna, kako se zaštititi i jesu li spremni naši medicinski timovi, otkrila je prim. doc. dr. sc. Duška Glavaš, kardiologinja i voditeljica Zavoda za Intenzivnu medicinu Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC Split, prenosi Slobodna Dalmacija.

Najčešći razlozi hospitalizacije

Otkrila je da su najčešći razlozi hospitalizacije u Intenzivnu jedinicu, osobito ovih dana: akutni koronarni sindrom (AKS), zatajivanje srca, embolija pluća, aritmije, akutni aortalni sindrom.

Većina ovih bolesnika ima više rizičnih faktora među kojima su najčešći hipertenzija, hiperlipidemija, pušenje, dijabetes, povećana tjelesna težina, pojačani psihofizički napori, stres, infekcije i pozitivna porodična anamneza.

Kako prepoznati najčešća hitna stanja kod kojih treba hitno potražiti stručnu pomoć?

Bolesnici s AKS-om najčešće dolaze s jakom boli u prsištu. Nažalost nekad je prvi znak bolesti maligna aritmija i zastoj rada srca, što je za život opasno stanje, a liječi se intervencijskim metodama i lijekovima (ili operacijom). Uz to je potrebno intenzivno tretiranje rizičnih faktora.

Pacijenti sa zatajivanjem srca se obično primaju pod kliničkom slikom akutnog zatajivanja. U podlozi može biti koronarna bolest, hipertenzija, valvularna bolest, kardiomiopatije, endokrinološke, infiltrativne bolesti.

Okidači” su najčešće AKS, hipertenzivna kriza, lijekovi, toksini, aritmije, inflamacija, anemija, stres, trudnoća.

Simptomi su zamaranje, nedostatak zraka, kašalj, naticanje. Gotovo da nema bolesti koja se ne može očitovati zatajivanjem srca u nekoj fazi razvoja. Liječenje je medikamentozno, uz lijekove koji su primarno namijenjeni simptomima, kao i one koji mogu dugoročno pomoći u poboljšanju srčane funkcije i kvalitete života. Rjeđe su potrebne interventne metode, mehanička ventilacija, ECMO.

Koronografija pa operacija

Bolesnici s akutnim aortnim sindromom imaju jaku bol u predjelu prsišta koja se širi u leđa. Ova se bolest mora intenzivno liječiti, najčešće hitnim kardiokirurškim/ vaskularnim zahvatom.

Žurni pristup dijagnostici i liječenju je od vitalnog značenja.

Bolesnici s embolijom pluća se obično žale na nedostatak zraka i pritisak u prsištu. Bolest se uobičajno liječi antikoagulatornom terapijom, no nekad je potrebna i trombektomija-farmakomehanička terapija. U vrijeme Covida-19 i pos-COVIDA, naročito su česte dijagnoze plućne embolije i duboke venske tromboze.

Valvularne bolesti u pogoršanju se mogu očitovati zamaranjem, pritiskom u prsištu, aritmijama, nesvjesticom, simptomima zatajivanja srca. Za ove bolesti je posebno važno praćenje, a ako se bolest zalistaka pogoršava, u nekoj fazi liječenja je potrebno izvršiti intervenciju na zaliscima (kao TAVI), nekad i operativni zahvat.

Upalne kardiološke bolesti (miokarditis, perikarditis, endokarditis), obično idu s povišenom temperaturom, pritiskom u prištu, nedostatkom zraka, aritmijama. Mogu se razviti zasebno ili u sklopu neke druge infektološke bolesti i sepse.

Liječe se mirovanjem, antiinflamatornim lijekovima, antibioticima, a kod teških oblika bolesti, bolesnika je potrebno staviti na mehaničnu ventilaciju, ECMO.

Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.