OpenAI podnio zahtjev za IPO: Kreator ChatGPT cilja na vrijednost od milijardu dolara

OPENAI, tvorac popularnog chatbota ChatGPT, danas je objavio da je podnio zahtjev za inicijalnu javnu ponudu (IPO) u Sjedinjenim Američkim Državama.

Pridruživanje rivalu

Time se pridružio svom rivalu Anthropicu u utrci za izlazak na berzu, nastojeći iskoristiti golemu potražnju ulagača za dionicama iz sektora vještačke inteligencije, piše Reuters.

OpenAI nije otkrio detalje o veličini i uslovima ponude, navodeći da vremenski okvir još nije utvrđen.

– To bi moglo potrajati jer postoje stvari koje želimo napraviti, a koje je vjerovatno lakše izvesti kao privatna kompanija – stoji u saopćenju. 

Prema izvorima, tehnološki div cilja na procjenu vrijednosti do milijardu dolara, a debi na berzu mogao bi se dogoditi već u septembru.

Utrka tehnoloških divova

Takvom evaluacijom OpenAI bi pripremio teren za izlazak tri kompanije čija se vrijednost procjenjuje na milijardu dolara, što se smatra najznačajnijim testom apetita ulagača za dionicama brzorastućih tehnoloških firmi u posljednjoj deceniji.

Prvi korak napravio je SpaceX Ilona Maska (Elona Muska), podnijevši zahtjev za IPO koji bi, ako se realizuje, mogao biti najveći u historiji, s ciljanom ponudom od 75 milijardi dolara uz procjenu vrijednosti od 1.75 milijardi dolara.

Tvorac alata za kodiranje Claude Code, objavio je 1. juna da je takođe povjerljivo podnio zahtjev za IPO, i to samo nekoliko sedmica nakon što je u rundi finansiranja prikupio 65 milijardi dolara, čime mu je vrijednost procijenjena na 965 milijardi dolara.

– OpenAI drži sve opcije otvorenim, dok ih je Anthropic pretekao podnošenjem zahtjeva nakon goleme runde finansiranja – izjavio je Majkl Ešli Šulman (Michael Ashley Schulman), partner u firmi Cerity Partners. 

Na tržištima predviđanja, gdje se učesnici klade na ishode budućih događaja, većina je očekivala da će OpenAI podnijeti zahtjev za IPO prije Anthropica.

Doba vještačke inteligencije

Izlasci Anthropica i OpenAI na berzu označili bi transformativni period za tehnološku industriju i globalna tržišta, u kojem se vještačka inteligencija brzo nameće kao ključna investicijska tema decenije. 

OpenAI je ranije ove godine objavio da prikuplja 110 milijardi dolara uz procjenu od 840 milijardi dolara od moćnih ulagača, uključujući SoftBank, Amazon i Nvidiju.

Tada je objavljeno i da ChatGPT ima više od 900 miliona aktivnih korisnika sedmično i preko 50 miliona pretplatnika. 

U martu je kompanija otkrila da ostvaruje 2 milijarde dolara mjesečnog prihoda te da raste otprilike četiri puta brže od kompanija koje su definisale eru interneta i mobilnih tehnologija, poput Alphabeta i Mete. 

Za poređenje, krajem 2024. godine kvartalni prihod iznosio im je oko milijardu dolara.

Zahtjev za IPO uslijedio je nakon što je OpenAI ponovo pregovarao o partnerstvu s Microsoftom, jednim od svojih najranijih ulagača. 

To je pioniru vještačke inteligencije omogućilo sklapanje novih partnerstava s kompanijama kao što su Amazon.com i Google. 

Upravo je rana Microsoftova investicija, koja od 2019. iznosi ukupno 13 milijardi dolara, utrla put brzom usponu OpenAI-ja. 

Ipak, prema izvoru upoznatom sa situacijom, OpenAI je ulagačima rekao da ne očekuje profitabilnost prije 2030. godine.

Sve veća konkurencija

Industrija koju je OpenAI praktično pokrenuo brzo je postala prenapučena, a ulagači se pitaju može li se meteorski uspon AI sektora održati. 

Anthropic se profilisan kao jedan od najvećih rivala, s rastućom potražnjom za svojim AI alatom Claude, koji programeri koriste za obradu koda.

Iako bi velike ponude dionica mogle dati novi zamah američkom tržištu IPO, neki bankari upozoravaju da bi mogle apsorbovati kapital koji bi inače bio usmjeren na manje poslove.

– Ono što OpenAI ne želi jeste da se iscrpi kapital dostupan na javnom tržištu –  rekao je Džil Luria (Gil Luria), izvršni direktor u D.A. Davidsonu. 

– Ne samo da su SpaceX i Anthropic ispred njih u redu za IPO, već bi i veliki javni konkurenti mogli prikupiti desetke milijardi dolara u sekundarnim ponudama, kao što je Google učinio prošle sedmice, dodao je.

Neprofitni korijeni i pravni spor

OpenAI je osnovan 2015. kao neprofitna istraživačka organizacija, no četiri godine kasnije stvorio je profitni ogranak kako bi finansirao rastuće troškove razvoja AI sistema. 

Njegova neobična struktura, u kojoj neprofitna organizacija kontroliše profitni entitet, našla se pod velikim povećalom javnosti krajem 2023., kada je izvršni direktor Sem Altman (Sam Altman) nakratko smijenjen, da bi se vratio nekoliko dana kasnije nakon pobune zaposlenika.

U decembru 2024. OpenAI je predstavio planove za restrukturiranje u korporaciju od javnog interesa, navodeći da bi taj potez pomogao prikupiti znatno više kapitala. Restrukturiranje je brzo izazvalo kontroverze nakon oštrih kritika jednog od prvih podupiratelja, Ilona Maska, koji je kasnije tužio OpenAI.

Optužio je Altmana i druge rukovodioce da su neprofitnu organizaciju pretvorili u sredstvo za privatno bogaćenje. 

Američka porota u maju je presudila protiv Maska, utvrdivši da AI kompanija nije prekršila svoju izvornu misiju da djeluje za dobrobit čovječanstva. Jednoglasna presuda uklonila je ključnu pravnu prepreku za izlazak na berzu.