Otvoren Hormuški moreuz, ali globalno tržište na rubu nove krize: Cijene nafte mogle bi ponovo rasti

Dobra je vijest da je Hormuški moreuz ponovno otvoren nakon što su Iran i Sjedinjene Države ove sedmice potpisali memorandum o razumijevanju. Loša je vijest da se to možda dogodilo prekasno. Nafta s Bliskog istoka gotovo četiri mjeseca nije stizala na tržište, a svijet je u tom periodu, prema analitičkoj firmi Kpler, izgubio 1.15 milijardi barela nafte. To je globalno tržište dovelo na rub ozbiljne krize, piše CNN.

Strateške rezerve nafte Međunarodne agencije za energiju (IEA) pale su na najniži nivo od 1990. godine. Američke strateške rezerve na najnižem su nivou u 43 godine, a komercijalne zalihe toliko su niske da normalno snabdijevanje postaje otežano.

Svjetske zalihe nafte pale su za 190 miliona barela 

‘Želite li vidjeti haos? Za otprilike četiri sedmice ostat ćemo bez rezervi’ rekao je predsjednik Donald Trump na sastanku grupe G7 u srijedu u Versaillesu.

Trump je u pravu, ali ponovno otvaranje moreuza možda neće omogućiti dovoljno brz dotok nafte iz Perzijskog zaljeva da se spriječi gotovo potpuno pražnjenje zaliha sirove nafte. To bi moglo značiti da će cijene nafte ponovno rasti.

Cijene nafte proteklih su dana naglo pale dok se memorandum o razumijevanju s Iranom dogovarao i počeo primjenjivati. Cijena Brenta počela je padati nakon objave primirja sredinom aprila, spustivši se s ratnog vrhunca od 126.41 dolara na manje od 80 dolara po barelu.

Pad cijena omogućile su i velike zalihe koje su postojale prije rata, što je ublažilo najveći šok u snabdijevanju dosad zabilježen. Ali taj se višak istopio i brzo pretvorio u ozbiljan manjak.

Svjetske zalihe nafte pale su za 190 miliona barela u posljednjih nekoliko mjeseci. Ključno naftno čvorište u Cushingu u Oklahomi, koje distribuira gorivo širom SAD, dostiglo je nivo na kojem normalna isporuka postaje otežana.

Problem nije samo u Cushingu. Skladišta širom svijeta približavaju se kritičnoj tački.

‘Došao bi trenutak kada nafte jednostavno ne bi bilo’, rekao je Trump u srijedu, upozoravajući na moguću “ekonomsku katastrofu” da moreuz nije ponovno otvoren. Dodao je da bi ga zbog toga upoređivali s Herbertom Hooverom, bivšim predsjednikom za čijeg je mandata započela Velika depresija.

Ponovno otvaranje moreuza neće odmah riješiti problem sa zalihama, nego će samo pokrenuti proces normalizacije protoka nafte. Moreuz treba osigurati, prazni tankeri moraju se vratiti u to područje, proizvodnja se mora ponovno pokrenuti, a nafta tek potom kreće prema odredištima.

Ništa od toga neće se dogoditi preko noći. U naftnoj industriji procjenjuju da bi moglo proći više mjeseci prije nego što se protok nafte vrati blizu uobičajenog nivoa.

Dok se tržište ne stabilizira, sistem će se i dalje morati oslanjati na postojeće zalihe. Zbog toga brojni analitičari vjeruju da su cijene nafte pale previše i da tržište podcjenjuje rizik od dodatnog pražnjenja zaliha prije nego što se spremnici ponovno napune.

‘Tržište je otišlo sedam koraka ispred stvarnog stanja’, rekla je Helima Croft, voditeljica globalne robne strategije u RBC Capital Markets.

‘Svi misle: ‘Gotovo je’, ali pred nama je ogroman logistički izazov ako se želimo vratiti na staro.’

Kada splasne početni optimizam zbog ponovnog otvaranja moreuza, temeljni tržišni pokazatelji mogli bi ponovno gurnuti cijene nafte prema gore.

‘Šta god da se idućih sedmica dogodi u Hormuškom moreuzu, američke potrošače tokom ljeta čekaju više cijene. To se još nije osjetilo zbog optimizma oko sporazuma, no tržišne zakonitosti na kraju moraju prevladati’, rekao je Matt Smith iz Kplera.

Računica je jasna: čak i kada bi globalno tržište počelo proizvoditi gotovo 5 miliona barela više nego što kupci traže, kako predviđa IEA, trebalo bi otprilike godinu dana da se nadoknadi 1.15 milijardi barela izgubljenih zaliha.

‘Na kraju su važne stvarne količine nafte. Kada njih izgubite, to se osjeti’, rekao je Dan Pickering.

Zašto bi cijene mogle padati

Ali tržište se ne ponaša uvijek logično. Trgovci očekuju da će se uskoro vratiti velike količine nafte, posebno iz članica OPEC-a kojima je potreban novac i koje žele povećati proizvodnju.

Tu će novu tržišnu dinamiku biti teško promijeniti, tvrdi Jay Hatfield, izvršni direktor firme za upravljanje imovinom Infrastructure Capital Advisors.

Važan je i širi kontekst. Prije rata svijet je imao toliko nafte da ga postojeće zalihe još donekle štite od posljedica velikog iscrpljivanja.

‘Imali smo obilje zaliha i te smo zalihe potrošili. Sada smo ispod nivoa od prošle godine, ali ne značajno’, rekao je Vikas Dwivedi, globalni strateg za naftu i plin u Macquarie Group.

Naprimjer, američke zalihe dizela na najnižem su nivou od 2003. godine, ali su pale za samo 12.4 posto u odnosu na petogodišnji prosjek. Zalihe benzina u SAD-u pale su za samo 5 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rizik vezan uz zalihe je stvaran, ali Dwivedi smatra da analitičari koji očekuju snažan rast cijena preuveličavaju problem.

‘Ako ste trgovac u rafineriji zadužen za nabavku, tokom krize morali ste obaviti deset poziva da biste došli do nafte. Sada ih morate obaviti pet ili šest. A za koju sedmicu prodavači će sami dolaziti k vama i govoriti: ‘Imam nafte, hoćete li kupiti?’”, rekao je Dwivedi.