Ovo je jedan od najvećih mitova o visokom pritisku

Krvni pritisak nije stalan – on se mijenja tokom dana i noći, a ovisi o mnogo faktora, npr. tjelesnoj aktivnosti, stepenu stresa kojem ste izloženi, emocionalnom stanju, dobu dana

Povišeni krvni pritisak ili hipertenziju nazivamo i “tihi ubica” jer često nema nikakvih simptoma, a osoba najčešće sazna da ga ima tek kad ga izmjeri ili, u gorem slučaju, kad dovede do oštećenja nekih važnih organa.

Simptomi kao što su krvarenje iz nosa, vrtoglavica, crvenilo lica te glavobolja ili zamor mogu se javiti kod osoba s povišenim pritiskom, a podjednako se javljaju kod osoba s “normalnim” krvnim pritiskom.

Jedan od mitova vezanih za visoki pritisak, prenosi heart.org, je svakako i onaj da se visoki pritisak povezuje s nervozom, znojenjem, poteškoćama sa spavanjem…

Istina je da visoki pritisak nije povezan s tegobama te ga zato nazivamo tihi ubica. Preporuka je da ne pokušavate sami postaviti dijagnozu već to prepustite stručnjacima.

Koje su optimalne vrijednosti krvnog pritiska?

• Stanje pritiska je optimalno ako je sistolički pritisak manji od 120, a dijastolički manji od 80 mmHg.
• Stanje pritiska je normalno ako je sistolički pritisak manji od 130, a dijastolički manji od 85 mmHg.
• Stanje pritiska je granično ako sistolički pritisak iznosi između 130 i 139 mmHg, a dijastolički između 85 i 89 mmHg. U tom slučaju ponovno ga kontrolirajte kroz jednu godinu.
• Prvi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 140 i 159 mmHg, a dijastolički pritisak između 90 i 99 mmHg. Preporučuje se kontrola za dva mjeseca.
• Drugi stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak između 160 i 179 mmHg, a dijastolički između 100 i 109 mmHg. U tom slučaju biste trebali kontrolirati pritisak kod liječnika kroz jedan mjesec.
• Treći stepen hipertenzije podrazumijeva sistolički pritisak od 180 mmHg na više i dijastolički od 110 mmHg na više. Preporučuje se liječnička pomoć kroz jednu sedmicu.

Kako izmjeriti krvni pritisak?

Krvni pritisak nije stalan – on se mijenja tokom dana i noći, a ovisi o mnogo faktora, npr. tjelesnoj aktivnosti, stepenu stresa kojem ste izloženi, emocionalnom stanju, dobu dana (ujutro je obično viši nego navečer) i sl.

Ako želite izmjeriti svoj pritisak, učinite to u sjedećem položaju, u mirnom stanju i mjerenje provedite tri puta. Uzmite srednju vrijednost koja će vam reći koliki je vaš pritisak.

Fokus.ba