Ovo je šest fraza koje štete djeci, a roditelji ih nesvjesno izgovaraju

HuffPost je razgovarao sa stručnjacima koji su istaknuli neke od štetnih fraza koje slučajno izgovarate svjesni, a također pružili su im moguće alternative. 

“To nije tako strašno.” 

Djeca često plaču za stvari koje su mizerne I male u roditeljskim očima, međutim možda su za njih ogromne i nisu rješive. Zato je potrebno da im u tim trenucima pokažete veličinu problema I da se svaki problem zajedničkim snagama može riješiti. Štetno je umanjivati im osjećaje I govoriti im da se smire. 

“Ovi mali problemi – i emocije koje dolaze s njima – zapravo su golemi za našu djecu”, rekla je Amy McCready, edukatorica za roditeljstvo. “Kada odbacimo njihove emocionalne odgovore na vrlo stvarne izazove, kažemo im: ‘Kako se osjećate, nije važno’ ili ‘Glupo je bojati se ili biti razočaran.’” 

“Nikad/uvijek radiš…” 

Velika je greška kada kažete da vaše dijete nikada ne bi uradilo nešto ili da dijete konstantno radi određene stvari. Do samo dokazuje da ste prestali biti znatiželjni da vas je prestao zanimati djetetov život. To isto pokazuje da ne znate kako se osjećaju I da ne radite ništa po tom pitanju. 

Zato pokušajte biti znatiželjni I posvetite im mrvicu svog slobodnog vremena, pričajući o tome šta vole I šta im ispunjava dan, te šta ih muči te ih pokušajte savjetovati kako da riješe određeni problem. 

“Propuštate priliku da ih naučite što bi trebali i što mogu učiniti sljedeći put”, rekao je McManne. 

“Tužan/na sam kad to radiš.” 

Naravno da vas može rastužiti kada vas vaše dijete ne sluša, međutim nemojte pretjeano naglašavati svoje emocije. Nemojte svoje negativne emocije prenositi na dijete, jer to ne može donijeti nikakvo dobro. Pokušajte mu na lijep način ukazati na greške. 

Kada djeca osjete da mogu odlučiti jeste li sretni, tužni ili bijesni, mogu iskoristiti priliku da vas nastave provocirati”, rekla je McCready. “Čak i kad odrastu, ovaj način razmišljanja može oštetiti buduće odnose i postaviti temelje da manipuliraju drugima kako bi dobili ono što žele.” 

“Trebao bi znati bolje.” 

Nemojte nikada govoriti djetetu da može nešto bolje uraditi I da ono što je već uradio nije vrijedno pažnje. Iako je vaš cilj potaknuti dijete da bude još bolje, djeca često postave odbrambeni stav zbog čega će vas sigurno još manje slušati. Naravno ovakve fraze mogu da utiču na djetetovo samopozdanje, a pogotovo je loše ako je to samopouzdanje već uzdrmano. 

“Pusti da ja to napravim.” 

Kada vidite da vaše dijete nešto ne može da uradi ili da mu ide dosta sporije, nemojte se otimati da vi to uradite, pustite ga jednostavno da posao završi koliko god mu treba vremena. Tim postupkom vi samo ga učite da lagano odustaje od stvari što je naravno loš izbor. 

“Tako kažete svom djetetu: ‘Nisi sposoban za ovo, pa se moram uključiti.’ Ovo je obeshrabrujuće i stvarno frustrirajuće”, rekla je McCready. 

Etiketiranje: “Ti si ovakav/onakav” 

Jedno od najvrijednijih stvari koje roditelji moraju naučiti jeste da ne etekitiraju svoju djecu. To je zasta jako loš postupak. Prije svega etiketiranjem djeteta pružate mu epitet koji će možda vječno nositi za sobom, misleći zauvijek da je onakav kakvim ste ga vi etiketirali.  Te etikete će se djetetu možda učiniti istinitim I osjećaće se jako loše. 

“Etikete nas udaljavaju od suosjećanja i radoznalosti”, rekao je McManne. 

“Čak i etikete koje djeluju pozitivno poput ‘Pametan si!’ zapravo mogu biti štetne”, rekao je McCready. “Kada kažemo ‘pametan si’ ili ‘sportski si tip’, svom djetetu govorimo: ‘Jedini razlog zašto si dobro prošao na tom testu je zato što si rođen pametan’ ili: ‘Ne bi postigao taj cilj da nije bilo tvoje prirodne sposobnosti.’ Štoviše, ako naše dijete sljedeći put ostvari neke lošije rezultate, ostat će zbunjeno i obeshrabreno, dovodeći u pitanje vlastitu sposobnost. Ako su tako pametni, zašto nisu uspjeli?”, piše Mila.ba.