Ovo sigurno niste znali o sniježnim pahuljama!

Piše: Z.P./26.11. u 19:10/Kategorija: Lifestyle, Zabava
Ovo sigurno niste znali o sniježnim pahuljama!

Snijeg nas tek očekuje u narednom periodu. Mnogi od nas ga vole, mnogi i nisu baš neki ljubitelji, ali se zasigurno uvijek svi pitamo šta je ustvari snijeg.

  1. Snijeg je mineral, baš kao i dijamant ili so.
  2. Profesori su nas lagali u školi: većina pahuljica ne izgleda onako čipkasto ukrašena kako ih djeca u vrtiću isjecaju od papira. Pahuljice su najčešće grudvice takvih savršenih simetričnih kristala sljepljenih zajedno.
  3. Nema dvije iste? Još jedna laž! U početnim fazama svog nastajanja, većina kristala je skoro identična, a i neke potpuno formirane su prilično slične.
  4. Kristali snijega mogu da budu 50 puta većeg prečnika od debljine, tako da i kristali dobijeni i u laboratorijama, koji mogu da imaju prečnik od nekoliko centimetara, generalno su daleko tanji od lista papira.
  5. U središtu skoro svake snježne pahuljice nalazi se trunčica prašine, koja može da potiče od bilo čega – od vulkanskog pepela do čestice iz svemira.
  6. Kako kristal raste oko te čestice, njegov oblik zavisi od temperature, vlažnosti i vjetra; historija svake pahulje koja padne na Zemlju, ispisana je u njenom složenom obliku.
  7. Svježe napadani snijeg tipično sadrži od 90 do 95 procenata vazduha, što takav snijeg čini odličnim toplotnim izolatorom.
  8. Snježne oluje – mećave sa vidljivim munjama – jako su rijetka pojava. Međutim, neki naučnici smatraju da su sve munje rođene u snijegu, samo što ga mi ne vidimo: ledeni kristali u oblacima se sudaraju i proizvode elektricitet.
  9. Prema knjizi Ginisovih rekorda, najveća pahulja ikada izmjerena pronađena je u Fort Keoghu, u Montani, 1887. godine. Imala je prečnik od 38 centimetara.
  10. Povremeno može da se pročita da je padao crveni, žuti ili čak crni sneg, što je vjerovatno posledica polena, prašine ili pepela i čađi.
  11. Nikad ne jedi crven snijeg, čak ni kada miriše na sveže ubranu lubenicu, jer ta boja potiče od posebne vrste algi (Chlamydomonas nivalis) koje rastu u ledu. Takav snijeg ima divan ukus, ali će kasnije to da vam se osveti.
  12. Zbog naše strasti za skijanjem i snowboardingom, broj stradalih u snježnim lavinama u svijetu svake godine rapidno raste. U Americi je na takav način prošle godine poginulo 270 ljudi.
  13. Nema potrebe da šapućemo: vikanje, galama, pucnjevi iz oružja, nisu u stanju da pokrenu lavine.
  14. Najbolje mjesto u Americi jeste Vldez, na Aljasci – svake godine tamo u prosjeku padne 10 metara novog snijega.
  15. Začudo, na polovima nikada ne pada puno snijega. Većina mećava koje vidimo na TV potiču od starog snega koga vjetar nosi tamo–amo.
  16. Na Antakrktiku, tvrda i ravna snježna površina odbija zvučne talase neverovatno efikasno. Neki istraživači su pričali da su mogli jasno da čuju ljudske glasove kilometrima daleko.
  17. Ne vjerujte urbanim legendama da Inuiti (Eskimi) imaju stotine riječi za snijeg. Mnogi lingvisti kažu da postoji mnogo inuitskih dijalekata pa otud dolazi zabune; imaju isto toliko riječi koliko i Evropljani za  recimo  ljubav.
  18. Wilson A. “Snowflake” Bentley je snimio prve fotografije snježnih kristala 1885. kačeći fotoaparat za mikroskop, dok je pahuljice pomjerao mašući krilom ćurke. Nakon što je načinio preko 5.000 zadivljujućih kristala, umro je od upale pluća.
  19. Previše snijega može da dovede čoveka u stanje ludila. Pibloktoq, malo poznata histerija, uočena je kod ljudi koji žive na Arktiku, može da izazove široki stepen simptoma, uključujući eholaliju (besmisleno ponavljanje riječi) ili šetanje po snijegu bez odeće.
  20. I na kraju: prema teoriji “Snowball Earth”, u doba proterozojskog eona prije oko 600 miliona godina, naša planeta je čitava bila pokrivena snijegom i ledom. Drugi sumnjaju u to, jer vjeruju da nijedan složeni tip organizama nebi mogao da preživi takve uslove.
Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE