Ovo su kadrovi koje poslodavci u FBiH najteže pronalaze: Kakvih radnika nedostaje

Dok su liste službi za zapošljavanje pune ekonomskih tehničara, mašinskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara, poljoprivrednih tehničara, tekstilnih i hemijskih tehničara koji na posao čekaju mjesecima ili godinama, prodavači, trgovci, šivači, vozači kamiona, konobari, bravari, pomoćni radnici, skladištari, kuhari, zavarivači i stolari i dalje predstavljaju deficitarna zanimanja u Federaciji BiH.

Šta traže poslodavci

Kada je riječ o visokoj stručnoj spremi, poslodavcima najviše nedostaje informatičara, programera i inženjera elektrotehnike. Ovo su pokazali nedavno objavljeni podaci Federalnog zavoda za zapošljavanje, piše Večernji list BiH.

Federalni zavod redovno provodi istraživanja o stanju na tržištu rada u okviru kojih anketira poslodavce. U istraživanju za 2025. i 2026. godinu anketirano je oko 1.300 poslodavaca, a rezultati služe kao smjernice pri kreiranju programa zapošljavanja.

Prema riječima direktorice Federalnog zavoda za zapošljavanje Helene Lončar, od 1.300 anketiranih poslodavaca njih 822 izjavilo je da im je potrebna radna snaga – više od 6.000 radnika, što je za oko 7,5 posto više nego prethodne godine.

Najveća potražnja je za radnicima u prerađivačkoj industriji, trgovini, građevinarstvu i ugostiteljstvu. Oko 65 posto potrebnih radnika čine kvalificirani radnici, dok je oko 20 posto onih sa srednjom stručnom spremom.

Zbog nedostatka kadrova na domaćem tržištu rada, poslodavci sve češće zapošljavaju radnike iz inostranstva. Tokom 2025. godine Zavod je dao saglasnost za izdavanje 2.700 radnih dozvola od ukupno planiranih 4.500, a interes za isti broj dozvola već je iskazan i za 2026. godinu.

Najbrojnija zanimanja među nezaposlenima

Agencija za rad i zapošljavanje BiH, kako bi informirala maturante o potrebama tržišta rada, prikupila je podatke zavoda i službi zapošljavanja o najtraženijim zanimanjima u zemlji.

Prema tim podacima, među nezaposlenim osobama s fakultetskim obrazovanjem najbrojnija su zanimanja: ekonomist, pravnik, profesor razredne nastave, profesor engleskog jezika, kriminalist, politolog, novinar, socijalni radnik i inženjer poljoprivrede.

Među osobama sa srednjom stručnom spremom najviše je ekonomskih i mašinskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara, poljoprivrednih, tekstilnih i hemijskih tehničara.

Kod osoba sa završenom zanatskom školom najviše je prodavača, bravara, automehaničara, frizera, kuhara, konobara i krojača.

Deficitarna zanimanja

S druge strane, među najtraženijim zanimanjima za osobe s fakultetskom diplomom nalaze se pravnici, ekonomisti, inženjeri elektrotehnike, inženjeri sistema, programeri, IT developeri, farmaceuti, doktori stomatologije, doktori medicine – specijalisti te građevinski inženjeri.

Kada je riječ o zanimanjima sa srednjom stručnom spremom, među najtraženijima su trgovci, komercijalisti, konobari, agenti u pozivnim centrima, tehničari mehatronike i medicinske sestre.

Podaci pokazuju značajan nesrazmjer između obrazovnog sistema i potreba tržišta rada. Dok se veliki broj mladih školuje za zanimanja za koja već postoji višak radne snage, poslodavci istovremeno imaju poteškoće pronaći radnike u tehničkim, zanatskim i IT zanimanjima.

Zbog toga stručnjaci upozoravaju da je potrebno snažnije povezati obrazovni sistem s potrebama privrede, kako bi se smanjio jaz između ponude i potražnje na tržištu rada te mladima olakšao ulazak u svijet rada.