Ovo su najmoćnije vojske svijeta, donosimo top listu za 140 država, na popisu se nalazi i BiH, mogli bi se iznenaditi kako su rangirali nas i zemlje regije

Ovo  su najmoćnije vojske svijeta, donosimo top listu za 140 država, na  popisu se nalazi i BiH, mogli bi se iznenaditi kako su rangirali nas i zemlje regije

Magazin Global fire power svake godina sastavlja listu najmoćnijih vojski na svijetu. Na vrhu je Amerika, slijedi je Rusija, a Hrvatska i Srbija su negdje po sredini liste. 

Analiza obuhvaća broj zračnih, morskih i kopnenih snaga, kao i broj ljudi sposobnih za vojnu službu. Također, u analizi se u obzir uzima ulaganje u vojsku, BDP i drugi parametri. 

Evo cijelog popisa: 

image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image
image

Srbija je nedavno značajno povećala svoj vojni proračun, za preko 40 posto. Hrvatska su godišnja izdvajanja sve do 2018. bila veća od onih u Srbiji, ali tad se odnos preokrenuo. Pritom valja imati na umu ne samo činjenicu da su to dvije susjedne zemlje koje su prije četvrt stoljeća i međusobno ratovale, analizirao je DW prošle godine. 

Povrh svega, Hrvatska je danas članica NATO-a, dok Srbija na vanjskopolitičkom planu, pa i vojnom, blisko surađuje s Rusijom, kao i Kinom. Bez obzira na pregovore s EU-om o učlanjenju, ili baš s obzirom na to. No pitanje je kako u tom kontekstu funkcionira ogled između opremljenosti dviju vojski, i sam politički odnos dviju zemalja koje ih financiraju.

„Takozvani balans u naoružanju je kriva postavka ako se želi razmišljati o cilju eliminacije mogućih vojnih sukoba između Hrvatske i Srbije“, drži Ozren Žunec, sociolog vojske i rata te stručnjak za pitanja sigurnosti s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. „Jer, količina ili omjer naoružanja ne bi spriječio sukob, ako bi za nj bilo razloga“, nastavlja on, „ni u kojem slučaju. U tome bi presudna bila kombinacija nekih drugih faktora, dok balans ili debalans ne garantira nikakav ishod.“

Žunec pritom napominje da je dokaz tome i činjenica iz navedenog posljednjeg rata – Hrvatska je u njemu pobijedila iako je naoružanjem bila, naročito u počecima vojnih sukoba, nemjerljivo inferiornija. „Samo održavanje stalne napetosti, pa i kroz tematiziranje naoružavanja danas, u svakom slučaju uvijek odgovara izvjesnim političkim snagama. No mislim da ovdje treba uočiti važniji moment: hrvatske oružane snage su i dalje u svojevrsnom prekarnom stanju. U patroli po Jadranu, zbog izbjeglica, u sastavu ratno-mornaričkog kontigenta je tako bio angažiran i jedan civilni brod koji inače služi za hidrografska istraživanja. One izrazitije tehničke vojne grane poput zrakoplovstva i mornarice, u Hrvatskoj su beskrajno zapuštene“, rekao je Ozren Žunec za DW.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE