Paklene vrućine ubijaju jednu osobu u minuti širom svijeta

Rastuća globalna vrućina sada ubija jednu osobu u minuti širom svijeta, otkrio je veliki izvještaj o utjecaju klimatske krize na zdravlje.

U njemu se navodi da svjetska ovisnost o fosilnim gorivima također uzrokuje toksično zagađenje zraka, šumske požare i širenje bolesti poput denge, a milioni ljudi svake godine umiru zbog neuspjeha u borbi protiv globalnog zagrijavanja.

Izvještaj, najopsežniji do sada, navodi da će se šteta po zdravlje pogoršati s liderima poput Donalda Trumpa koji ukidaju klimatske politike i naftnim kompanijama koje nastavljaju eksploatirati nove rezerve.

Istraživači su otkrili da su vlade 2023. godine davale 2,5 milijardi dolara direktnih subvencija kompanijama za fosilna goriva dnevno, dok su ljudi gubili otprilike isti iznos zbog visokih temperatura koje su im onemogućavale rad na farmama i gradilištima.

Smanjeno sagorijevanje uglja spasilo je oko 400 života dnevno u posljednjoj deceniji, navodi se u izvještaju, a proizvodnja obnovljive energije brzo raste. Međutim, stručnjaci kažu da je zdrava budućnost nemoguća ako se fosilna goriva nastave finansirati po sadašnjim stopama.

Dr. Marina Romanello sa Univerzitetskog koledža u Londonu (UCL), koja je vodila analizu, rekla je: “Ovaj [izvještaj] slika sumornu i nepobitnu sliku razornih zdravstvenih šteta koje dosežu sve krajeve svijeta. Uništavanje života i sredstava za život će nastaviti da eskalira sve dok ne okončamo našu ovisnost o fosilnim gorivima”.

“Svake godine svjedočimo milionima smrtnih slučajeva koji se nepotrebno događaju zbog našeg kašnjenja u ublažavanju klimatskih promjena i našeg kašnjenja u prilagođavanju klimatskim promjenama koje se ne mogu izbjeći. Vidimo ključne lidere, vlade i korporacije kako odustaju od klimatskih obaveza i sve više ugrožavaju ljude”, dodala je.

U izvještaju se navodi da je stopa smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom porasla za 23% od 1990-ih, čak i nakon što se uzme u obzir porast stanovništva, na prosječno 546.000 godišnje između 2012. i 2021. godine.

“To je otprilike jedna smrt povezana s vrućinom svake minute tokom cijele godine”, rekao je profesor Ollie Jay sa Univerziteta u Sydneyu u Australiji, koji je bio dio analitičkog tima. “To je zaista zapanjujući broj i brojke rastu”.

“Stalno naglašavamo ljudima da toplotni stres može pogoditi svakoga i da može biti smrtonosan – mislim da mnogi ljudi to ne razumiju – i da se svaka smrt povezana s vrućinom može spriječiti”, istaknuo je.

Laura Clarke, glavna izvršna direktorica advokatske firme za zaštitu okoliša ClientEarth, izjavila je: “Živimo u eri klimatskih posljedica. Toplotni talasi, poplave, suše i bolesti više nisu daleka upozorenja – oni su sada tu. Ali kako nauka o atribuciji, klimatski sporovi i aktivizam na lokalnom nivou rastu, odgovornost za klimatske uticaje više nije pitanje hoće li, već kada”.

Izdanje Lancet Countdown on Health and Climate Change za 2025. godinu predvodio je UCL u saradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom, a producirali su ga 128 stručnjaka iz više od 70 akademskih institucija i agencija UN-a.

U protekle četiri godine, prosječna osoba je bila izložena 19 dana godišnje po život opasnim vrućinama, a 16 od tih dana ne bi se dogodilo bez globalnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, navodi se u izvještaju. Sveukupno, izloženost visokim temperaturama rezultirala je rekordnih 639 milijardi sati gubitka rada u 2024. godini, što je uzrokovalo gubitke od 6% nacionalnog BDP-a u najmanje razvijenim zemljama.

Kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva ne samo da zagrijava planetu, već i zagađuje zrak, uzrokujući milione smrtnih slučajeva godišnje. Šumski požari, podstaknuti sve toplijim i sušnijim uslovima, doprinose broju smrtnih slučajeva uzrokovanih dimom, sa rekordnih 154.000 smrtnih slučajeva zabilježenih 2024. godine, navodi se u izvještaju. Suše i toplotni talasi oštećuju usjeve i stoku, a 123 miliona ljudi više je trpjelo nesigurnost u pogledu hrane u 2023. godini, u poređenju sa godišnjim prosjekom između 1981. i 2010. godine.

Uprkos šteti, vlade svijeta su 2023. godine obezbijedile 956 milijardi dolara direktnih subvencija za fosilna goriva, što je bila najtoplija godina u historiji svijeta sve dok je nije nadmašila 2024. godina. Istraživači su rekli da je to znatno umanjilo 300 milijardi dolara godišnje obećanih na samitu UN-a o klimi Cop29 2024. godine za podršku zemljama koje su najviše osjetljive na klimatske promjene.

U izvještaju se navodi da je Velika Britanija 2023. godine obezbijedila 28 milijardi dolara subvencija za fosilna goriva, a Australija 11 milijardi dolara. Petnaest zemalja, uključujući Saudijsku Arabiju, Egipat, Venecuelu i Alžir, potrošilo je više na subvencije za fosilna goriva nego na svoje nacionalne zdravstvene budžete.

U izvještaju se navodi da je 100 najvećih svjetskih kompanija za fosilna goriva povećalo svoju projektovanu proizvodnju u godini do marta 2025. godine, što bi dovelo do emisija ugljen-dioksida tri puta veće od onih koje su kompatibilne s ciljem Pariškog sporazuma o klimi o ograničavanju grijanja na 1,5 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskih nivoa. Komercijalne banke podržavaju ovo širenje, a 40 najvećih zajmodavaca u sektoru fosilnih goriva zajedno je investiralo petogodišnji maksimum od 611 milijardi dolara u 2024. godini. Njihovo kreditiranje zelenog sektora bilo je niže i iznosilo je 532 milijarde dolara.

“Ako nastavimo finansirati fosilna goriva i omogućavati ovo širenje fosilnih goriva, znamo da zdrava budućnost nije moguća”, naglasila je Romanello.

Rekla je da rješenja za izbjegavanje klimatske katastrofe i zaštitu života postoje, od čiste energije do prilagođavanja gradova i zdravije, klimatski prihvatljive prehrane .

“Ako postoji ikakav optimizam, on dolazi od djelovanja lokalnih zajednica i vlasti, te zdravstvenog sektora – onih koji su zaista u kontaktu s ljudima na terenu”, rekla je i zaključila: “Oni svojim očima vide posljedice i pojačavaju se jer one postaju neosporne, ali moramo održati zamah”.