Želite pročitati objavu ukratko?
AI sažetak
Pančićeva omorika, rijetka četinarska vrsta koja može narasti do 50 metara, prirodno raste u uskom području doline Drine, na istoku Bosne i Hercegovine i zapadu Srbije. Ovaj stari biljni relikt preživio je ledena doba, ali se danas nalazi na listi ugroženih vrsta.
Riječ je o tercijarnom reliktu, vrsti koja potiče iz davnih geoloških perioda. Opisao ju je srbijanski botaničar Josif Pančić, po kojem je i dobila ime. Prema podacima iz evropskog atlasa vrsta drveća, može doseći visinu od 50 metara i debljinu stabla do jednog metra.
Gdje raste i zašto je ugrožena?
Prirodna staništa Pančićeve omorike nalaze se na strmim, uglavnom sjevernim padinama, na nadmorskim visinama između 750 i 1.550 metara. U Bosni i Hercegovini posebno je značajna za područje Nacionalnog parka „Drina“ kod Srebrenice, gdje se nalazi dio njenih prirodnih sastojina.
Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) vodi Pančićevu omoriku kao ugroženu vrstu. Naučni radovi upozoravaju na smanjivanje prirodnih sastojina, a među rizicima su šumski požari, suše i promjene klimatskih uslova.
Nacionalni park „Drina“ osnovan je 2017. godine i prostire se na oko 64 kvadratna kilometra. Područje kanjona Drine čuva staništa ove i drugih endemskih i reliktnih biljnih vrsta.
Česta u parkovima, rijetka u prirodi
Pančićeva omorika često se sadi u parkovima i vrtovima zbog svog uskog, elegantnog oblika i otpornosti na zagađenje zraka. Ipak, stabla zasađena izvan prirodnog areala ne mogu zamijeniti male i osjetljive divlje populacije koje su vezane za područje uz Drinu.
Očuvanje prirodnih staništa, sprečavanje požara i praćenje stanja populacija važni su za opstanak vrste koja predstavlja jedno od posebnih prirodnih bogatstava istočne Bosne i Hercegovine.
Na portalu 072info ranije smo pisali i o značaju biološke raznolikosti i očuvanja prirode.
Izvori: N1 BiH i podaci o Nacionalnom parku „Drina“.
