AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: Lifestyle / Zabava

Bilo je to vrijeme, prije gotovo godinu dana, kada smo o pandemiji govorili kao o pošasti koja jednako prijeti svima.

Napokon, svako se mogao zaraziti Covidom-19. Virusa nije bilo briga jeste li slavna osoba, član kraljevske porodice, domaćica ili doktor. Nije ga bilo briga za vaš odmor, rođendanske planove ili veliko, lijepo vjenčanje koje ste organizovali i platili.

Odjednom je rad osoblja supermarketa prepoznat kao vrijedan i bitan na način koji nikada prije nije posve bio u potpunosti. Velik broj ljudi širom Evrope mjesecima nije živio od plaća poslodavca, već od pomoći vlade. Međutim ubrzo smo shvatili da, kao i u svemu ostalom, pandemija teže pogađa neke ljude – ili pak teže pada jednom spolu.

Na prvoj liniji borbe protiv koronavirusa više je žena

Od 49 miliona njegovatelja u EU-u, koji su najviše izloženi virusu, oko 76 posto su žene. Najveća neravnoteža u EU-u zabilježena je u Latviji, gdje žene čine 88 posto radne snage u zdravstvu, u usporedbi s 53 posto na Malti.

Osim toga, žene su prekomjerno zastupljene u osnovnim uslužnim djelatnostima, od prodaje do skrbi o djeci, koje su ostale otvorene tokom pandemije. U EU 82 posto blagajnika i 95 posto radnika u poslovima u domaćinstvima su žene.

Iako su brojke sugerirale da je vjerovatnije da će muškarci umrijeti od Covida više nego žene, žene su snosile ekonomsku težinu pandemije. U većem broju zastupljene u industrijama poput putovanja i turizma, brige o djeci, uslugama ljepote i maloprodaje, za žene je postalo vjerovatnije da će postati višak na radnim mjestima te prve koje će dobiti otkaz.

Oko 84 posto zaposlenih žena u dobi od 15 do 64 godine radi u uslužnom sektoru, uključujući poslove najpogođenije pandemijom na kojima često dolazi do gubitka radnih mjesta. Karantin je uticao i na ‘feminizirane’ sektore gospodarstva, uključujući vrtiće, sekretarske poslove i rad u kućanstvu.

Više od 30 posto žena u EU-u radi na nepuno radno vrijeme i često su zastupljene u neformalnom gospodarstvu, gdje obično imaju manja radnička prava, zdravstvenu zaštitu i druga temeljna prava. Vjerovatnije je i da će uzeti dopust kako bi skrbile o djeci i rodbini, a tokom ograničenja kretanja često su morale kombinovati rad od kuće i brigu o djeci.

Vratili se desetljećima unazad

Domaće obrazovanje i brigu o djeci 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici, majke su pružale nesrazmjerno.

U međuvremenu, reproduktivna prava kao da su se smanjila, klinike za seksualno zdravlje zatvarale su vrata zbog epidemijskih mjera, a nesigurnost se uvlačila oko pristupa uslugama pobačaja. Žene su bile prisiljene rađati i pohađati prenatalne preglede same.

U novembru prošle godine, zamjenica izvršne direktorice UN-a Anita Bhatia upozorila je da bi godina pandemije mogla izbrisati 25 godina napretka u ravnopravnosti spolova.

– Upravo zbog ove epidemije, odnosno, zbog Covida-19, žene obavljaju znatno više kućanskih poslova. Uz sve to, brinu za porodicu i rade od kuće, padaju s nogu od umora. Mogli bismo za godinu dana izgubiti sve za što smo se borili zadnjih 25 godina – rekla je Anita Bhatia, zamjenica izvršne direktorice UN Women. Ona upozorava kako bi žene mogle patiti od lošijeg mentalnog i fizičkog zdravlja i da bi im se mogle smanjiti mogućnosti za zapošljavanje i obrazovanje.

– Zbog tereta skrbi koji je većinom na ženama riskiramo vraćanje na rodne stereotipe iz 1950-ih – dodala je.

Briga o djeci i kućanski poslovi

Kad su se u martu prošle godine zatvorile škole širom Evrope, odjednom su roditelji bili odgovorni za kućno obrazovanje i brigu o svojoj djeci, a to žongliranje je bilo posebno teško zauzetim samohranim roditeljima (od kojih su 90 posto žene).

Mnoge su žene morale pribjeći neplaćenom slobodnom vremenu kako bi se brinule o svojoj djeci. Od roditelja koje je anketiralo Društvo Fawcett i Ženska proračunska skupina u Velikoj Britaniji, 15 posto majki prijavilo je neplaćeni dopust, dok je to učinilo samo osam posto očeva.

Studija britanskog Ureda za nacionalnu statistiku (ONS) otkrila je tokom prvog mjeseca zaključavanja da su u kućanstvima s djecom mlađom od 18 godina žene u prosjeku dnevno obavljale dvije trećine više poslova skrbi o djeci nego muškarci. Žene su se više bavile nerazvojnom skrbi nego muškarci (poput kuhanja ili pranja djece, igranja ili podučavanja).

Zasebno istraživanje Kings Collegea pokazalo je da su žene više brinule o djeci, a muškarci su vjerovatnije izvještavali da zbog toga trpe njihovi poslovi. I to nije bilo samo zato što muškarci više rade. Institut za fiskalne studije (IFS) i Sveučilišni koledž u Londonu (UCL) intervjuirali su 3500 porodica i utvrdili da su majke u prosjeku radile više od očeva s istim radnim rasporedom.

Ne prepoznavanje skrbi o djeci kao bitne socijalne infrastrukture znači da idemo prema velikoj krizi – navode britanske političarke i aktivistice za ženska prava, koje tvrde da stvar nadilazi ‘žongliranje poslom i djecom’ majki. Upozorava se na nejednakost u skrbi, kao i pripadajuće zasluge.

Nisu samo majke…

I nisu samo majke one koje osjećaju teret kod kuće: čak i žene bez djece rade nesrazmjeran broj neplaćenih sati u kući. Prije Covida procjenjivalo se da žene rade oko tri četvrtine od 16 milijardi sati neplaćenog posla koji se svakodnevno obavlja širom svijeta. Studija UN Women pokazala je da se to povećalo tokom pandemije Covida. Istraživanje, objavljeno prošle sedmice, također je otkrilo da čak i djevojke i mlade žene rade više poslova od vršnjaka iste dobi.

Drugim riječima, za svaki sat neplaćenog posla koji su odradili muškarci tri sata su odradile žene. Sada je ta brojka još veća. Podaci organizacije UN Women iz industrijski razvijenijih zemalja pokazuju sličnu sliku kao i u zemljama s nižim i srednjim dohotkom.

– U SAD-u je samo u septembru prestalo raditi otprilike 865.000 žena, za razliku od 200.000 muškaraca, što se većinom može objasniti činjenicom da je teret brige za druge pao posebno na njih – smatra Bhatia.

Porast nasilja nad ženama

Svake godine oko 50 žena u EU-u izgubi život zbog nasilja u porodici. Tokom ograničavanja kretanja ta brojka se povećala, a žrtvama je bilo teže doći do pomoći.

Istovremeno, veća upotreba interneta tokom pandemije povećala je rodno uvjetovano nasilje na internetu i seksualno zlostavljanje djece, posebno djevojčica.

Neke države članice EU-a odredile su dodatne mjere za suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja tokom pandemije.