Pedijatar upozorava: Djecu napadaju virusi, vodite ih kod ljekara čim primjetite promjenu

Koronavirus odnio je sinoć drugu najmlađu žrtvu u Srbiji. Nakon bebe iz Trestenika od devet dana, noćas je u Univerzitetskom kliničkom centru u Nišu preminuo dječak D. P. od samo devet godina iz Džepa kod Vladičinog Hana.

Dječak jeste imao pridružene bolesti, ali on je još jedan dokaz da koronavirus u ovom drugom piku trećeg talasa mnogo više napada djecu, a pogotovo britanski soj koji kod djece više nego u prethodna dva talasa izaziva teže kliničke slike.

Pedijatar Saša Milićević, koji podsjeća da u Srbiji trenutno dominira britanski soj, kaže za Telegraf.rs da on više napada djecu jer ima veći afinitet kod njihovih receptora nego “običan” koronavirus.

Na pitanje kako se može sa sigurnošću reći da je to baš britanski soj, dr Milićević objašnjava da se sve bazira na kliničkoj slici i istraživanjima iz inostranstva, a dodaje, između ostalog i da koronavirus sada više pogađa mlađe mališane, dok su to u prethodna dva talasa bila djeca u periodu adolescencije i tinejdžeri.

– Na osnovu kliničke slike i na osnovu toga što više djece obolijeva nego ranije, kao i na osnovu naučnih radova iz inostranstva, zaključili smo da je to vjerovatno britanski soj, jer on ima veći afinitet kod receptora za djecu nego onaj prvobitnim, klasični kovid virus. Ali, ne može to tako jednostavno da se identifikuje.

– Više ne važi ono pravilo da dijete ne može da se razboli, više važi ona teorija da djeca ne mogu da dobiju teže oblike. Djeca mnogo manje imaju teže oblike nego odrasli, tu nema dileme. Odrasli češće obolijevaju od težih oblika, ali, ipak, se sada djeca češće zaražavaju i imaju mnogo više teže oblike nego na početku epidemije. Prije su to bila djeca u periodu adolescencije i puberteta, a sada su mlađa i djeca iz vrtića. Zato tu djecu, ako pokazuju znake infekcije ne treba slazi u vrtić i školu, jer, ne mora da znači da je u pitanju kovid, a može da bude kovid – objašnjava dr Milićević.

Vrtićke grupe desetkovane

Kada smo već kod vrtića, grupe su u predškolskim ustanovama maltene desetkovane. Ne izostaju svi, međutim, zbog koronavirusa, već i zbog drugih virusa koji su prisutni, kao i zbog alergija koje su krenule.

Naš sagovornik kaže da pored korone i alergija ima i rino i rotavirusa, čiji se simptomi prepliću, a jedini način da se ustanovi da li je dijete zaraženo korona virusom jeste test.

– Ima alergija baš jako puno, i ta alergijska simptomatologija podsjeća na koronu. Ako nekome, recimo, curi nos, ako ga svrbe oči, kašljuca, kija, osjeća se malo malaksalo to jako podsjeća na koronu, a pogotovo ako neko ima alergijsku kijavicu, on može da izgubi i miris. Onda kažu:” Vidi, izgubio miris, kašlje, curi mu nos,  to je sto posto korona”. Ustvari, to znaju da budu klasični simptomi alergije, i to jeste vrlo česta alergija, s tim da naravno može da dobije i koronu – objašnjava naš sagovornik:

– Obično ko ima kovid, ima temperaturu, ali i ne mora da ima. Tako da neko može da nema temperaturu, a da ima kovid, a može da ima alergiju i da ima temperaturu zbog neke druge infekcije. Sada je baš nezgodan period godine.

Sada su prisutne alergije na polen trava i drveća, a naročito na travu.

– Počinje mačiji repak da cvjeta. To je biljka koja podsjeća na rep od mačke i nje ima dosta. Tu su i alergija na grinju, na prašinu, plus promjenljivo vrijeme – kaže dr Milićević.

Na pitanje postoji li neki simptom koji bi odmah mogao da isključi koronu od alergija, doktor kaže da to može samo test na kovid.

– Ne postoji nijedan jedini simptom za koji bi čovjek sigurno mogao da kaže da je kovid, a da nije recimo alergija ili da nije neki običan virus rinovirus. Bukvalno nijedan. Može neko da ima dijareju pa da kaže da ima stomačni virus, ali može da bude i početak korone. Onda dijete može da ima upalu uha, i to može da bude klasičan otitis, upala uha, ali može da bude i korona. Čak i promjene na koži. Recimo, koprivnjača na koži može, također, ponekad da bude početak korone. U najvećem broju slučajeva, naravno, ona je znak neke alergije na hranu – na jagode, na neki konzervans, na kikiriki, ali ujedno može da bude i znak početka kovida, tako da bukvalno ne postoji nijedan jedini simptom za koji možemo sigurno da kažemo da je to korona.

– Čak i krvna slika kada se uradi može da pokaže da li je u pitanju virus, bakterija ili alregija. Ali, ako je u pitanju virus, ne može da nam razgraniči da li je u pitanju kovid virus ili neki drugi. Vrlo je važan tu taj neki epidemiološki podatak da li neko u porodici možda trenutno ima koronu. Također, prisutni su i rinovirusi, to su virusi koji napadaju organe za disanje i izazivaju kijavicu, kašalj, curenje nosa, nekad i temperaturu. Ima dosta i rota i adeno, stomačnih virusa – navodi dr Milićević.

Kod djece se sve udružilo

S tim u vezi, naš sagovornik primjećuje da djeca dva dana idu u vrtić, onda deset izostaju, vrate se, pa opet sve u krug.

– Sada se kod djece sve udružilo i alergije i stomačni virusi, i klasični rinovirusi. Ima i bakterijskih infekcija, dobijaju streptokoknu anginu, stalno je prisutna i stafilokoka, ima i neka klica moraksela. Kada se sve to udruži i sa djecom koja imaju uvećan treći krajnik kod kojih se, takođe, javljaju curenje iz nosa, hrkanje otežano disnje noću, onda ljudi pomisle da nije korona… Tako da je sada najnezgodniji period jer ima svega – kaže dr Milićević.

Ne važi pravilo kod ljekara poslije tri dana

Prema njegovim riječima dijete treba voditi kod ljekara ako roditelj primjeti da je neraspoloženo, da ima temperaturu, da kašljuca, ima slabiji apetit, da je nervozno, da ima dijareju, ili da ima te promjene na koži.

– To ne znači da je korona, ali se, ipak, treba javiti ljekaru. Više ne važi onaj princip koji je važio ranije – pusti dijete tri dana, pa ćemo da vidimo. Sad ga, ipak, treba što prije, a pogotovo ako postoji epidemiološki podatak da neko u porodici ima kovid, odvesti pedijatru – ističe dr Milićević i dodaje da kod nas nema više nijednog novog soja i da se nada da nam neće stići indijski:

– To je dupla mutacija, pa se nadamo da se neće pojaviti kod nas. Nezgodan je jer ima komponentne dva virusa. Pitanje je kako će naš imunološki sistem da reaguje na taj virus.