Plaće visoke, nema lista čekanja, fondovi puni para, uvjeti u bolnicama k’o iz snova…

Bosnu i Hercegovinu prošle godine napustilo je više od 400 ljekara! Iz zemlje u kojoj su se školovali odlaze jer nemaju posla. Ima i onih koji su se na ovaj potez odlučili jer im plaće nisu dovoljne da mogu sami od te zarade da žive.

Iz Sindikata doktora medicine i stomatologije Federacije BiH kažu da je mahom Njemačka „obećana zemlja za bijele mantile iz BiH“ iz više razloga.

 Prihvatljiva smrtnost u Njemačkoj 10 posto

Tako se, ističu, onima koji su otišli, iako su iza sebe ostavili porodice, nije bilo teško privići nabolje. Jer u Njemačkoj, za razliku od Bosne i Hercegovine, zdravstveni sistem omogućava izdašnu korpu beneficija, visok nivo pružanja usluga i dobar pristup zdravstvenoj zaštiti.

Da mogu dobro zaraditi, te da se ne štedi na zdravlju pacijenata pokazuju podaci da Njemačka za zdravstvo godišnje troši 3.996 eura po glavi stanovnika, što je drugi najveći iznos izdvajanja novca za bolesne u Evropskoj uniji. To je čak 11,2 posto BDP-a, a prosjek u EU je 9,9 posto.

U BiH, ipak, situacija nije ni blizu toga. Po glavi stanovnika izdvaja se 675 KM, iako se godišnje u zdravstvo slije 1.825.802.461 KM.

Prihvatljiva smrtnost u Njemačkoj je 10 posto, dok se u našoj zemlji o ljekarskim greškama ne priča. One su tabu. Broj umrlih je povećan, niko ne odgovara za to, samo ih statistike bilježe.

Posljednjih godina broj ljekara povećan je za 30 posto, sa 125.000 na 163.000. Tako se ova zemlja našla na liderskoj poziciji i mjestu broj jedan po broju ljekara, medicinskih sestara i bolnica. Primjera radi, kada je riječ o Federaciji BiH, u javnim zdravstvenim ustanovama radi 27.243 zaposlenika, u privatnim 4.297, dok je u zavodima zdravstvenog osiguranja 863 zaposlenih. Na 10.000 stanovnika uposleno je 16 ljekara, a prema procjenama struke, u našoj zemlji već nedostaje 3.000 ljekara.

Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologa KS, upozorio je u više navrata da u našoj zemlji pacijente više neće imati ko liječiti.

– Kada je riječ o ljekarima, BiH ima kvalitetan kadar, ali nema uvjeta za kvalitetnu uslugu. Plaće su katastrofalne. Ljekar radi za 600 eura (1.200 KM), zato nam ljudi odlaze vani. Došlo je vrijeme da se krene u proces borbe da se ne desi da ostanemo bez kadra. Ukoliko se ova pitanja ne riješe, ostat ćemo bez ljekara. Već sada imamo tešku situaciju. Raspad zdravstvenog sistema je blizu – kaže Hočko.

 Najbliži ljekar udaljen manje od kilometar

U Njemačkoj, ne samo da ljekari imaju dobre uvjete, nego i pacijenti, nema lista čekanja, najveće vrijeme čekanja bilo je dva mjeseca, a na čekanju je bilo samo tri posto stanovništva. Ono o čemu na stotine hiljada bh. građana može sanjati je zdravstvena knjižica, dok tek 0,1 posto stanovništva u Njemačkoj nema zdravstvenu zaštitu.

Najbliži ljekar za više od polovine stanovništva je udaljen manje od jednog kilometra, pa čak i u ruralnim područjima, gdje oko 90 posto stanovništva živi na manje od pet kilometara ljekara opće prakse. Zanimljivo je da ljekari koji rade u podzastupljenim područjima primaju finansijske poticaje.

U zdravstvenim fondovima akumulirano je 25 milijardi eura, što odgovara više od 10 posto ukupnih godišnjih rashoda. Građanima je na raspolaganju 113 fondova za oboljenja za 88 posto stanovništva i finansiraju oko 58 posto ukupno zdravstvenih izdataka.

Zaposlenici godišnje u zavodu zarade 54.900 eura. Ove cifre su ključne zašto mi ostajemo bez vrsnih ljekara, jer u BiH njihove plaće se kreću između 1.200 KM do 2.000, dok u Njemačkoj medicinske sestre zarađuju 2.500 eura, a ljekari i do 5.000 eura mjesečno, s tim da imaju radno vrijeme, dok im se prekovremeni rad „masno“ plaća!

Naša zemlja

3.000 ljekara nedostaje

16 ljekara na 10.000 stanovnika

675 KM se izdvaja po glavi stanovnika

Njemačka

 30 posto povećan broj ljekara

 3.996 eura po glavi stanovništva se troši

 0,1 posto stanovništva nema zdravstvenu zaštitu

25 milijardi eura akumulirano u zdravstvenim fondovima

AVAZ