Plate u javnom sektoru rastu dok privreda stagnira

Za više od 5.300 uposlenih u javnom sektoru Srednjobosanskog kantona, u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine, 2020. godina donijeće povećanje plata.

U kantonalnom budžetu za ovu godinu, planirano je dodatnih milion eura za plate državnih službenika i namještenika.

Tako će uvećanje osnovice za obračun plata uposlenih u javnom sektoru, sa dosadašnjih 143 eura (285 KM) biti povećan na 145 eura (290 KM), piše Radio Slobodna Evropa.

“Šezdeset dva posto proračunskih rashoda ide u plaće, naknade i doprinose, i to je tako. Međutim, želim istaknuti da je ovo povećanje osnovice za plaće zanemarivo i iznosi 1,17 posto”, objasnila je 7. novembra 2019. godine nakon što je Vlada Srednjobosanskog kantona utvrdila Nacrt budžeta kantonalna ministrica financija Mirjana Plavčić.

Jedan od najsiromašnijih kantona u Federaciji BiH

S prosječnom platom koja iznosi nešto više od 350 eura (700 KM) i gotovo 33.000 nezaposlenih u evidenciji biroa za zapošljavanje, Srednjobosanski kanton jedan je od najsiromašniji u Federaciji BiH.

“Dokle više, i gdje je ta visina do koje hoće da idu? Ne znam, stvarno je to van pameti na ovakvom vremenu”, kaže Senada iz Travnika, grada u ovom kantonu, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Njen sugrađanin Adnan kaže kako nije ispravno to razdvajanje ljudi na državne službenike i obične radnike.

“Valjda smo svi mi građani ove države i valjda bi svima trebala biti povećana plata”, ističe Adnan.

“Naravno da nije opravdano i ne vidim gdje je tu mali čovjek, smatra Travničanin Senad, te dodaje kako nije očekivao nešto drugo “jer je ista struktura na vlasti već 20 godina”.

Koliki je kantonalni budžet?

U 2020. godini Srednjobosanski kanton će raspolagati s budžetom od oko 110 miliona eura (219 miliona KM), od čega je više od 6,5 miliona eura (13 miliona KM) predviđeno za plate, naknade i doprinose uposlenih u javnom sektoru.

Zaposleni u realnom sektoru upozoravaju da je jedina svrha budžeta servisiranje glomaznog administrativnog aparata. Međutim, kantonalna vlast tvrdi da budžet ima i razvojnu komponentu.

S tim se ne slaže predsjednik Udruženja poslodavaca općine Vitez Anto Rajković. On tvrdi kako kantonalne vlasti privredu ne smatraju prioritetom.

“Samo se povećavaju nameti, a poticaja ja baš nisam vidio, kao ni većina mojih kolega”, tvrdi Anto Rajković.

Kaže kako su poslodavci razočarani povećanjem plata državnim službenicima.

“Zna se vrlo dobro da vrlo malo privređuju, a dobijaju mnogo više nego što zaslužuju”, naglašava Rajković.

Povećanje plata i u RS-u

Povećanje plata očekuju i uposleni u organima javne uprave u Republici Srpskoj. Tako je odlučila Narodna skupština ovog entiteta 28. novembra 2019. godine, kada je usvojila set zakona na osnovu kojih će plate biti povećane zaposlenima u Ministarstvu unutrašnjih poslova, javnim službama, pravosuđu, obrazovanju i kulturi. Za povećanje plata u javnoj upravi biće izdvojeno 45 miliona eura (70 miliona KM).

Određena su četiri razreda za povećanje plate pri čemu će najniže plate biti povećane za 20 posto, oni sa srednjim platama dobiće deset posto više, a radnici sa najvišim platama dobiće povećanje od pet posto.

Svi zaposleni u javnom sektoru sa ovim povećanjem dobiće skoro približan ili identičan finansijski efekat, jer će i one najniže plate od 250 eura, ali i one od 1.000 eura biti uvećane za 50 eura.

Predstavnici sindikata kažu da su zadovoljni, jer je nakon skoro deset godina došlo do rasta plata u javnoj upravi, ali naglašavaju da one još nisu dostigle nivo na kojem su bile 2008. godine.

Plate svim budžetskim korisnicima 2010. godine smanjene su od deset do dvadeset i pet, a 2013. za još deset posto.

Predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić smatra da je ovo tek početak rasta plata, jer bi prema dokumentu koji je predstavljen javnosti u augustu, a koji je Vlada prihvatila, u naredne tri godine svake godine trebalo doći do povećanja plata za najmanje 10 posto.

“Kad sumiramo dosta toga smo uradili, ali ostaje i prenosi se kao prioritetno pitanje u 2020. godini kako više i brže povećavati plate u realnom sektoru. To se mora uraditi zato što radnici odlaze, a odlazak radnika znači i smanjenje novca u socijalnim fondovima. To je veliki izazov i za Vladu”, pojašnjava Mišić.

Optimizam Ranke Mišić ne dijeli ekonomista Zoran Pavlović.

Smatra kako se, prije svega, radi o udovoljavanju uposlenicima u javnom sektoru, jer je ova godina lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini.

Tvrdi kako vlasti u RS-u nisu ostvarile dodatne prihode da bi osigurale tih 45 miliona eura ili 70 miliona KM, koliko će biti potrebno izdvojiti za planirana povećanja plata.

Pavlović navodi kako je iz budžeta Republike Srpske potrošeno 23 miliona na novi avion, te da rafinerija u Brodu ne radi.

“Kada se pogleda rast privredne aktivnosti, koji pokazuje negativne tendencije, onda ne vidim iz kojih direktnih ili indirektnih izvora se može računati na tih 70 miliona, osim ako se ne izvrši zaduživanje koje je već doveden do jedne milijarde u 2020 godini”, objašnjava Pavlović.

Medicinski radnici bez povećanja plata

Iako se i medicinski radnici nalaze na budžetu, te spadaju u grupu onih koji najčešće odlaze iz BiH, njima januarske plate neće biti povećane.

Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine Miodrag Femić kaže da je zdravstvu potrebna potpuna reforma.

Razgovori s Vladom RS-a o povećanju plata su u toku, a ako se postigne dogovor, mora se izmijeniti Zakon o platama zaposlenih lica u javnim ustanovama u oblasti zdravstva Republike Srpske.

“Da bi se uradio novi zakon vlada ga mora donijeti i da to potvrdi Skupština. Tako da je malo vjerovatno da će u januaru plate zdravstvenih radnika biti povećane. Kako će biti dalje to ćemo da vidimo”, kaže Femić.

On navodi kako su iz ovog Sindikata već najavili proteste za kraj januara.

“Dali smo im rok do 20. januara da se izjasne. Kako će ići dalje to ćemo vidjeti odmah poslije januarskih praznika”, objašnjava Femić.

Za razliku od predstavnika sindikata iz Republike Srpske, njihove kolege u Federaciji BiH već dvije godine nisu imali sastanke sa Vladom ovog entiteta.

Adis Kečo iz Saveza samostalnih sindikata BiH kaže za RSE kako oni ne znaju kakvi su planovi federalne Vlade.

“Vlada Federacije Bosne i Hercegovine praktično izbjegava Sindikat kao socijalnog partnera, ne želeći uopće da razgovara ili da nas konsultuje prije donošenja odluka ili prijedloga zakona”, tvrdi Kečo.

S obzirom da federalna Vlada ignoriše Savez samostalnih sindikata, oni su samostalno pokrenuli kampanju “10 za 1.000 KM”. Cilj je da natjeraju Vladu Federacije BiH da donese odluku o definisanju najniže plate u Federaciji BIH koja, po mišljenju Saveza, treba biti 500 eura (1.000 KM).

“U vremenu kada potrošačka korpa za četveročlanu porodicu u BiH iznosi oko 1000 eura (2.000 KM), smatramo da niti jedan radnik ne bi trebao imati platu manju od 1000 maraka”, objašnjava Kečo.

Povećanje plata u javnom sektoru u suprotnosti je sa dokumentom “Zajedničke socioekonomske reforme za period 2019.-2022. godina” koje su 10. oktobra 2019. godine usvojile dvije entitetske vlade, a koji je usaglašen u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u BiH.

U dokumentu koji je usvojen stoji da “za uravnoteženje postojećeg ekonomskog modela u BiH i nastavak reforme javnog sektora Vijeće ministara i entitetske vlade će ograničiti zapošljavanja u javnom sektoru i ukupnu potrošnju na plate, te raditi na efikasnosti i produktivnosti javne uprave”.