Počeli radovi za “kineski autoput”: Mještani uznemireni, trasa im prolazi kroz imanja i groblja

Prvi radovi u vezi s gradnjom autoputa Banja Luka – Prijedor, koja će biti pod koncesijom kineske kompanije “Shandong”, počeli su nedaleko od Kozarca, potvrdili su Balkanskoj istraživačkoj mreži Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) mještani, koji su ogorčeni jer trasa, prema aktuelnom planu, treba proći kroz njihova imanja, groblja i vjerske objekte.

Na lokalitetu Lomatova, nedaleko od Omarske, počeli su radovi na izgradnji neodvojivog dijela projekta autoputa Banja Luka – Prijedor, odnosno na prilagodbi lokalne ceste budućoj savremenoj saobraćajnici.

Kao investitor navedena je kineska kompanija “SDHS-CSI BH d.o.o.”, koja je i dobila posao gradnje autoputa, a ovaj dio bi trebao biti završen u martu naredne godine. Ranije je premijer Republike Srpske Radovan Višković saopćio kako se početak radova na gradnji autoputa planira za kraj 2021. godine.

Gotovo u isto vrijeme počelo je obilježavanje buduće trase autoputa. U razgovoru za BIRN BiH, mještani, koji se uglavnom bave poljoprivredom, kazali su kako je položaj autoputa nekoliko kilometara istočno od Prijedora udar na njihov način života.

“Imali smo alternativu, ispod svih sela, i to nije dozvoljeno. (…) Sad udaraju po svim imanjima, a meni su uzeli 36 duluma (…) Ja imam stoku, pet-šest krava, živim od toga… Mi smo dobili pozive za obilježavanje autoputa, ali to je bio svršen čin. ‘Ukoliko nisi saglasan, platit ćeš kaznu.’ To je bilo prošle sedmice. U subotu imamo sastanak u Kozarcu, ali to je svršen čin. Samo advokat i prodaja zemlje, mi nemamo više šta”, rekao je za BIRN BiH Sakib Paratušić.

Mještani kozaračkih sela odbijaju pristati na trenutno aktuelnu 40-ak kilometara dugačku trasu autoputa Banja Luka – Prijedor.

“Nismo za prodaju zemlje, mi nismo za to da se selimo odavde. Jednom čovjeku trasa udara na ulaz, on neće moći ući u kuću. Jednom čovjeku trasa ide ispod strehe. Doći će advokat iz Banje Luke i ide se na nagodbu, ali nama to ne paše. Svi ljudi ovdje drže stoku, i oni su udarili po tome. Pogođeno je 10-15 domaćinstava. Ovo je žalosno. Strašno”, ispričao je Paratušić.

BIRN BiH je ranije pisao da bi izgradnja autoputa između Banje Luke i Prijedora trebala početi do kraja godine, ali da netransparentnost dugog procesa dodjele koncesije za stručnjake otvara pitanja opravdanosti, ali i nepravilnosti u ovom vrijednom poslu koji je dodijeljen kineskoj kompaniji.

Posao gradnje autoputa dobila je kineska kompanija “SDHS-CSI BH”. Nju je preko beogradske podružnice formirala matična kompanija “China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group”. Detalji ugovora su nepoznati jer Vlada Republike Srpske i “Autoputevi RS” nisu objavili njegov sadržaj.

Balkanska istraživačka mreža BiH i dalje ne dobija odgovor o detaljima projekta od Vlade Republike Srpske i Ministarstva saobraćaja i veza, kao niti “Autoputeva RS”.

U medijima u Banjoj Luci je ranije objavljeno da će projekat izgradnje koštati nešto manje od 600 miliona maraka i to je trošak koji će na gradnju autoputa da potroši kineski koncesionar. Vlada RS-a obavezala se, prema medijskim navodima, da će na ime godišnje naknade za korištenje autoputa plaćati 32,5 miliona maraka u periodu od 30 godina.

Autoput ne obuhvata samo privatna imanja mještana. Salih Kenjar tvrdi da trasa autoputa ide preko groblja u kojem su pokopani članovi njegove porodice.

“Trasa ide preko groblja, a mezarluci nisu registrovani. Tu je 20 grobova naših umrlih. I sada oni traže da dokumentujemo da su tu ukopani mrtvi jer navodno mezarluci nisu registrovani, a za vrijeme rata obilježja i nišani su devastirani. Oni nisu uvažili naš zahtjev”, kazao je Kenjar, koji je, za razliku od drugih mještana, još 2020. godine dobio uvid u trasu.

Postavljanje kolaca za obilježavanje nove trase 29. septembra je iznenadilo i Stevu Krivostupa.

“Nisam bio obaviješten da će doći trasirati. Prije za tu liniju niko nije govorio kuda će. (…) To je jedna sramota. Ja sam porijeklom Ukrajinac, malo nas je ostalo, a oni ispod crkve ukrajinske natjerali autoput”, rekao je Stevo Krivostup, vlasnik farme sa 20-ak grla stoke koji ne pristaje na eksproprijaciju.