p 6
AUTOR: H.D.
DATUM: stu 22, 2021 @ 20:00
KATEGORIJA: BiH / Vijesti
FIXGEHALT

Ivor Roberts, bivši ambasador Velike Britanije u Jugoslaviji, Irskoj i Italiji, je u političkom magazinu Politico napisao da Dejtonski mirovni sporazum koji je trebao poslužiti kao ljepilo koje će spojiti državu, je možda suočen sa svojim krajem.

NER FIT

EU prekinula nade o pridruživanju

Autor također ističe kako je Evropska unija prekinula nade o pridruživanju cijelog regiji, samim tim i Bosni i Hercegovini, te da su Sjedinjene Američke Države preuzele ulogu ublažavanja krize unutar same Europe, što dodatno šteti ugledu EU. Krizu je neophodno riješiti baveći se njenim uzrocima, a ne simptomima, mišljenje je bivšeg britanskog ambasadora.

– Da li je ovo kraj mirovnog sporazuma koji povezuje Bosnu? – naslov je teksta Ivora Roberts u kojem dalje pojašnjava kako je međunarodna zajednica, tačnije EU i SAD, u problemima još od trenutka potpisivanja Dejtona koji je trebao poslužiti kao “ljepilo” koje će spojiti prethodno zaraćene “etničke krhotine” u zajedničku državu, ali da svako malo se podsjećamo kako to ljepilo zapravo ne drži dobro.

Ignoriranje glavnog uzroka

– Zemlja se još jednom našla u političkoj krizi – pregovori o članstvu u EU su u zastoju a lider bh. Srba Milorad Dodik prijeti povlačenjem iz državnih institucija, uključujući i zajedničku vojsku, de facto odvajanjem od države. Ali ovog puta, moglo bi se desiti da gledamo u kraj Dejtonskog sporazuma, dok ignoriramo glavni uzrok – smatra Roberts.

Tekst se nastavlja nakon reklame

Podsjetio je kako je visoki predstavnik u nedavnom izvještaju Vijeću sigurnosti UN-a zaključio kako se BiH suočava s “najvećom egzistencijalnom prijetnjom u postratnom periodu”, te kako je pozvao na produženje mandata malobrojnih vojnih snaga EU, što je i dobio.

– Ipak, bitno je ne previdjeti kako Dodikove prijetnje dolaze kao izravan odgovor na odluku kojom je sada bivši visoki predstavnik Valentin Inzko nametnuo zakon, kojim se kažnjava negiranje genocida u Srebrenici kaznom do pet godina zatvora”, navodi se u tekstu, te naglašava kako su međunarodni sudovi kategorizirali masakr iz jula 1995. kao genocid te da niko “ne može niti treba da umanji težinu ovog zločina – napisao je Roberts.

Ublaživanje etničkih napetosti

Naveo je da je Incko nakon donošenja odluke kazao dvije zanimljive stvari.

– Prvo, rekao je kako zna koje će biti posljedice njegove odluke, to jest, kako će Dodik reagirati. A drugo, dodao je kako njegova odluka da negiranje genocida proglasi zločinom jednostavno usklađuje BiH sa evropskim normama. Što se tiče prvog stava, Inzko kaže kako po njegovom mišljenju izazivanje najvećeg konflikta u BiH nakon rata kako bi se donio ovaj zakon vrijedi, s čim se ja kao neko ko je svjedočio brutalnom ratu u BiH i kao učesnik razgovora koji su doveli do Dejtonskog sporazuma teško mogu složiti. Kad je drugi stav u pitanju, usklađivanje sa EU normama ima smisla ako će zemlja neizbježno postati članica EU, osim što neće – istakao je.

Roberts smatra da je ovogodišnji EU-Zapadni Balkan samit u Brdu kod Kranja prekinuo nadu da će se zemlje regije uskoro pridružiti Uniji, a EU je, kako navodi, “zasladila gorku pilulu blago ohrabrujućim izjavama i izdašnim ekonomskim i investicijskim planom od devet millijardi eura”.

– Za BiH, perspektiva članstva u EU obećavala je ublaživanje etničkih napetosti koje se nastavljaju od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. U tom smislu Dejton je značio ogroman uspjeh – očuvao je mir, dostignuće za koje su mnogi mislili da je nemoguće. Osim toga, zemlja je uspjela reafirmirati bh. identitet, kojim se većna ponosi – smatra autor.

Loš način za izgradnju države

Ipak, podsjetio je, realisti su uvijek znali da je Dejton bio dobar način za okončanje rata, ali loš način za izgradnju države.

– Mnogo je razloga zašto to nije uspjelo, ali bitan je taj što je Dejton, za razliku od ranijih mirovnih sporazuma koji su predlagali multietničku kantonalnu strukturu, zapravo osigurao podjelu Bosne i Hercegovine na dva etnička bloka s visokim stepenom autonomije u decentraliziranoj zajedničkoj državi – dodaje i ističe kako su bivši visoki predstavnici, posebno pokojni Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), pokušavali godinama da revidiraju Dejton kako bi izgradili snažniji centar, ali bh. Srbi su se opirali navodeći da to nije nešto što su potpisali.

 U tekstu zaključuje da je “postojao i postoji trajni sukob između centralizacijskih težnji visokog predstavnika i inzistiranja bosanskih Srba na decentralizaciji”.

Nametnuti evropske norme

Roberts smatra kako EU ne može “šefovski nametati evropske norme preko neizabranog guvernera, ako te europske norme nikud ne vode”.

– Nasuprot tome, američki predsjednik Džo Bajden (Joe Biden) vidi BiH i Kosovo kao nedovršeni posao i već je signalizirao da su SAD spremne uključiti se u rješavanje ovih dugotrajnih kriza. Ima izuzetno iskusan tim stručnjaka za Balkan u State Departmentu i već je poslao jednog od njih, pametnog i predusretljivog Gabea Eskobara (Escobar), u Bosnu da ugasi vatru, hitro preuzevši vodeću ulogu iz slabašnih ruku Evropljana – kazao je i zaključio kako je neobično je to da je na SAD da ublaži krizu unutar same Evrope.

Smatra kako je ova situacija jako šteti prestižu i autoritetu EU, a da SAD nije jedina globalna sila koja će zakoračiti u taj vakuum.

– Ako je EU stalo do mira i stabilnosti u BiH onoliko koliko kaže da jeste, trebala bi se prestati boriti protiv simptoma problema i pozabaviti se uzrokom, dajući BiH i drugim zemljama u regiji jasan putokaz koji će nagraditi teške odluke s članstvom – zaključio je Roberts.

LIDER