Porast izostanaka s posla: Dani bolovanja u 2024. godini pojeli 134 milijarde eura

S obzirom na visoke stope bolovanja u Njemačkoj, Rainer Dulger, predsjednik njemačkog udruženja poslodavaca (BDA), pozvao je na temeljnu reformu plaćanja bolovanja.

Također se u intervjuu za novine “Die Welt” založio za ukidanje potvrda o bolovanju izdanih telefonom, pišu njemački mediji.

Međunarodno iskustvo pokazuje da što je naknada za bolovanje izdašnija, to je veći izostanak s posla, posebno za lakše bolesti, rekao je Dulger za novine.

Nadalje, potvrde o bolovanju izdane telefonom trebale bi se “ukinuti”, rekao je Dulger.

“To je bila hitna mjera tokom pandemije, ali danas je to ulaz za zloupotreba.” Video konsultacije su modernija i bolja alternativa.

Predsjednik udruženja također želi ograničiti bolovanje na maksimalno šest sedmica godišnje.

Trenutno se kontinuirana isplata plate primjenjuje šest sedmica po bolesti.

Budući da je kontinuirana isplata plate trenutno vezana uz pojedinačne slučajeve bolesti, zaposlenici mogu, pod određenim uslovima, imati pravo na do šest sedmica kontinuirane isplate plate više puta tokom godine.

Dulger je također zahtijevao da se doplaci za noćni rad, rad nedjeljom i prekovremeni rad više ne isplaćuju tokom bolesti.

-Oni koji ne rade nemaju nikakvo dodatno opterećenje, rekao je predsjednik BDA-e.

Također je pozvao da Liječnička služba fondova zdravstvenog osiguranja može češće i brže preispitivati ​​nesposobnost za rad.

Trenutno su takvi pregledi iznimka.

Pozadina ove rasprave je porast izostanaka s posla od 2022. godine.

Prema izračunima Njemačkog ekonomskog instituta (IW), povezanog s poslodavcima, 2024. godine poslodavci su platili oko 82 milijarde eura za kontinuiranu isplatu plate tokom bolesti.

To je uz izgubljenu proizvodnju i izgubljeno stvaranje vrijednosti.

Dulger je nadalje zahtijevao da se doplatci za noćni rad, rad nedjeljom i prekovremeni rad više ne isplaćuju tokom bolesti.

Prema nedavnoj studiji Saveznog instituta za sigurnost i zdravlje na radu, dani bolovanja u 2024. godini uzrokovali su ukupno 134 milijarde eura gubitka proizvodnje.

Studija pokazuje da je u 2024. godini svaki radnik bio bolestan u prosjeku 20,8 dana.