Potrošačka korpa u BiH je neviđen luksuz: “Ne mogu djeci da nešto priuštim”

Priče o ljudima koji hrane porodicu od jedne minimalne plate postale su svakodnevnica. Žive li bh. građani ili preživljavaju? Cijene osnovnih namirnica rastu. Prati li ih i rast plata?

Samir Mujezinović godinama radi kao zavarivač. Otišao bi, priča nam, i van granice BiH. Ali kako da ostavi nezaposlenu ženu i dvoje djece? Samirova porodica nema ni riješeno stambeno pitanje. I pored svih životnih potrepština, mjesečno izdvaja novac i za stanarinu, javlja FTV.

“Ne mogu sve da podmirim dadžbine, ne mogu djeci da nešto priuštim…”

Potrošačka korpa u BiH očito je luksuz koji iznosi više od 2.500 KM. Dakle, ako primate minimalnu platu od nekih 400 do 500 maraka – teško da ćete mnogo toga staviti u ovu korpu. Ulje je skuplje. Piletina, žitarice, brašno. Dakle, osnovno. A od jeseni očekujemo i novi rast cijena. Ali ne i plata.

“Ako dvije osobe u porodici rade po najnižoj cijeni rada u RS-u, onda imamo tu jednu razliku koja ne može da sustigne potrošačku korpu i onda nastaju odstupanja u samoj potrošačkoj korpi. Najviše ispaštaju kulturološki aspekti u njoj i smanjenje nekih drugih zadovoljstava na ušrtb osnovnih životnih namirnica i režijskih troškova”, kaže Dušan Srdić, predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača u Banjaluci.

Mjesečna primanja se ne povaćavaju zbog toga jer su određene zemlje ograničile vlastiti izvoz.

“BiH je mala i otvorena, stoga od uvoza i zavisi ekonomija, a uz to, BiH nema robne rezerve koje bi spriječile divljanje cijena. Ne može se kontrolisati marža niti uvoz, mi smo potpisnici nekoliko trgovinskih sporazuma, a cilj nam je pristupanje u Svjetsku trgovinsku organizaciju. Međutim, kroz rasterećenje plata i njihovo povećanje mogle bi se ublažiti posljedice krize”, navodi Momčilo Komljenović, direktor Makroekonomskog sektora STK BiH.

Samo u augustu sindikalna potrošačka korpa skuplja je za 454 marke u odnosu na prethodni mjesec. Doduše, došlo je i do blagog povećanja prosječne plate u Federaciji – skromnih 17 maraka. Tako da je pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom 40%, što je više od 800 maraka razlike između primanja i obaveznih životnih troškova. A oni su sve veći, dok o povećanju plate građani, nažalost, samo sanjaju. Zbog toga i odlaze.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE