parlament bih zgrada institucija
28.10.2019., Sarajevo, Bosna i Hercegovina - Zgrada Institucija Bosne i Hercegovine. Photo: Armin Durgut/PIXSELL
AUTOR: H.D.
DATUM: lis 25, 2021 @ 20:10
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Nikada do sada, još od sredine 1990-ih, nije bila intenzivna priča o ratu ili potencijalnim sukobima u Bosni i Hercegovini kao što je to posljednjih mjeseci. Šta je pozadina takve priče i kako smo došli u fazu da vas poznanik ili komšija sve učestalije pita: Šta se ovo dešava? Politički haos koji se dešava u BiH rezultat je više sustiglih i zaostalih problema u kombinaciji s novonastalim podrivanjem države, koje provode SNSD i Milorad Dodik, umotanim u priču o tzv. vraćanju nadležnosti entitetu RS. I kada se na tu priču doda politički izazov za rješenje izmjena Izbornog zakona i zahtjeve/prijedloge HDZ-a dobijamo izuzetno kompleksan politički bubanj koji čeka da eksplodira ili se utiša u masi kompromisa koji će oblikovati državu.

Klix.ba je 23. jula, na dan kada je bivši visoki predstavnik Valentin Inzko donio izmjene Krivičnog zakona, koje podrazumijevaju zabranu negiranja genocida i drugih ratnih zločina te slavljenje zločina, objavio analizu pod naslovom: Dogodila se politička prekretnica u BiH: Više ništa neće biti isto. I upravo je taj zakon bio okidač Dodiku i vladajućoj strukturi u RS-u da krenu u svojevrsnu ofanzivu nakon koje malo toga može biti isto na političkoj sceni. Mada, ovdje ništa i ne može biti iznenađenje.

Dodik je kao najistureniji politički igrač iz RS-a u prethodna tri mjeseca toliko zatezao situaciju i podgrijavao ionako užareni politički lonac da je javnost počela preispitivati i mir. Zahtjevima za vraćanje nadležnosti entitetu, formiranje entitetskih institucija i izglasavanje entitetskog zakona, koji odbacuje primjenu državnog zakona, su kristalni primjeri udara na državu. Za sada svi osuđuju takve poteze, ali je Dodik i dalje aktivan politički faktor te još i legitiman politički sagovornik s međunarodnim predstavnicima.

Paralelno s Dodikovim podrivanjem države kao dugogodišnji tinjajući problem s imperativom skorijeg rješavanja na konstantnom dnevnom redu je traženje rješenja za izmjene Izbornog zakona. Uz to je jasno da se mora ići i na minimalne izmjene Ustava BiH. Dijametralni stavovi HDZ-a i SDA i drugih probosanskih stranaka čine liniju gdje je neophodno tražiti rješenja. A s obzirom na to da je riječ o vjerovatno najvažnijem zakonu u državi nakon Ustava, u igri je veliki ulog. Kako će izgledati i biti ustrojena država, da li će se naći kompromis između etničkog i građanskog ili će se kriza produbiti su pitanja na koja će odgovor biti moguće dati narednih mjeseci.

Tekst se nastavlja nakon reklame

I u vrtlogu suštinske političke borbe za Izborni zakon, nesvakidašnjeg lobiranja u svijetu, prije svega Hrvatske da progura tzv. legitimno predstavljanje s jedne strane i rušenjem državnih institucija u režiji Milorada Dodika, koji je u direktnom sukobu i s međunarodnim faktorom (nepriznavanje visokog predstavnika, ignorisanje američkih poziva za saradnju uprkos prijetnjama sankcijama za cijeli entitet), došli smo do priče o ratu. Svakako, priču o eventualnim nemirima, incidentim aili kako god to zvali i nije tek tako moguće zanemariti kada neko formira parainstitucije i udara na državne institucije. Ipak, neophodno je raščlaniti širi kontekst u kojem se sve to dešava.

A priča o kojekakvim sukobima najviše odgovara Dodiku, koji usputno svaki put iskoristi priliku da ukaže kako je on apsolutno za mir, ali eto neko tamo drugi navodno provicira ratom. Šira javnost očekivano ne može detaljno ni pratiti niti analizirati sve političke manevre pa je tako građanima jednostavnije plasirati priču kako ni sukobi nisu isključeni. I dok javnost komentariše kojekakve ankete i priče o mogućim sukobima ili incidentima, Dodik usvaja zakone i otima državne nadležnosti.

U takvim okolnostima, kada politika stvori atmosferu straha, građani će brže oprostiti svaki udar na državu i podrivanje države, jer…samo da ne puca. U takvim okolnostima sužen je i prostor za bilo kakvu konkretnu reakciju, jer svaki komentar može biti protumačen kao svjesno podgrijavanje takve atmosfere. I dok se suštinska borba za državne institucije odvija na pitanjima Izbornog zakona i Dodikovog nasrtaja na državu, priča o ratu dođe kao odličan alibi koji će okupirati javnost. I kada se sutra situacija smiri, bez obzira na ishode ključnih političkih pitanja, javnosti će se moći plasirati priča: Dobro je, šta je moglo biti, čak je i rat spominjan.

LIDER