Prijete li nove poplave Bosni i Hercegovini: Građani trebaju biti spremni

Najmanje šestoro ljudi izgubilo je živote u velikim poplavama koje su pogodile područje Balkana prije dva dana. Najviše je stradao sjeverozapad Albanije. Prijete li BiH poplave, da li smo spremni, koliko radimo i šta podrazumijeva prevencija, koje su upute za stanovništvo kako se trebaju pripremiti, te šta je čija nadležnost?

Majda Kovač, portparolka Federalna uprave civilne zaštite kazala je da, prema dosadašnjim informacijama s terena, još uvijek nema nikakvih alarma.

“Stanje sa vodotocima je još uvijek normalno, nemamo čak ni mjerenja odbrane od poplava. Nešto je bilo u Hadžićima prije dva dana, zbog začepljenosti šahtova. Ti su problemi brzom reakcijom otklonjeni. U Unsko-sanskom kantonu je bilo problema izljevanja iz vodotoka rijeka, ali to je bilo plavljeno poljoprivredno zemljište, nije bilo ugroženih objekata. Koliko sam informisana, nemamo nikakvih problema”, rekla je Kovač za N1.

U odnosu na prošlu godinu, ali i poplave koje su bile prije nekoliko godina, neke stvari su se popravile, ističe Dženan Brkanić, direktor uprave Civilne zaštite Kantona Sarajevo.

“Priroda nas nikad ne smije iznenaditi, uvijek moramo biti spremni i unaprijed razmišljati. U odnosu na prošlu godinu, neke stvari su se pomjerile i napravili smo napredak. Općine su odradile neki dio posla, pročišćena su riječna korita, uključila se i agencija za slivove rijeke Save koja je zajedno sa općinama odradila proširenja određenih mjesta i kritičnih područja. Što se tiče Kantonalne uprave civilne zaštite, njena prevashodna zadaća je zaštita i spašavanje ljudi i materijalnih dobara u slučaju prirodne ili neke druge nesreće. Tu smo poprilično spremni”, rekao je Brkanić.

Procedure i mjere kada postoji mogućnosti nastanka poplava

“Postoje planska dokumenta na osnovu kojih se i radi. Prvo Federalna uprava civilne zaštite pred svaku predstojeću sezonu, pa tako i ovu jesen 2022. i zima 2023. upućuje preporuke za preduzimanje preventivnih mjera, pa tako i od poplava. Te preporuke se daju kantonalnim upravama civilne zaštite, onda se spuštaju na niže nivoe, kao što su gradovi i općine i svi u skladu sa tim preporukama trebaju djelovati. To su preventivne mjere da se provjere svi materijalno-tehnički resursi, ljudske snage, oprema koja postoji, da se revidiraju planski dokumenti, da se očiste riječna korita, da se revidiraju ugovori sa nadležnim službama, ako nemate svoje operativne snage, onda imate ugovorne obaveze i prava sa nadležnim službama koje će vam pružiti te usluge, kao što su komunalne i ostale. Poboljšana je zaštita  i spašavanje od 2014. godine, upravo zbog te institucionalne saradnje, međuagencijske saradnje. Agencija za vodno područje rijeke Save i Jadranskog mora u Federaciji i resorne agencije na području Republike Srpske, Brčko distrikta i na nivou države, uradila je šest nacrta plana upravljanja rizikom od poplava za područje rijeke Save u Federaciji i u Republici Srpskoj od 2024. do 2029. godine. Tome je prethodilo mapiranje rizika za poplave, a radi se i mapiranje erozije”, kazala je Kovač.

“Prvi stub odbrane je lokalna zajednica i oni treba da reaguju u slučaju bilo kakve vanredne situacije”, kaže Brkanić i dodaje da “građani trebaju biti spremni na takve vrste izazova”.

“Objekti se ne trebaju praviti tamo gdje nije predviđeno, a ukoliko se to uradi, treba se neka vrsta samozaštite uraditi. Kad je riječ i o pravnim licima, zakon je to prepoznao, odnosno izdefinisano je da sva pravna lica moraju poduzeti određene mjere zakonom propisane i zaštititi se na određeni način, provesti preventivne mjere i biti spremni za takve situacije”, kaže Brkanić.

Ističe da, nažalost, privredni subjekti ne vode toliko računa o mjerama.

“Svako pravno lice bi trebalo da ima i procjenu i plan zaštite od požara, odnosno zaštite i spašavanja, ako govorimo o većem objektu. Uglavnom se to ne radi. Međutim, inspekcija je krenula sa radom. U Kantonalnoj upravi civilne zaštite imamo i sektor za inspekcijske poslove, koji je već krenuo sa obilaskom javnih institucija”, dodao je.

Ima li dovoljno ljudstva i opreme kada je u pitanju Federalna uprava civilne zaštite?

“Poplave su kompleksan segment, ne radi se tu samo o civilnoj zaštiti, moramo se svi uključiti. Nije samo civilna zaštita ta koja može, ne samo reagovati, nego i preventivno djelovati”, kazala je Kovač, a Brkanić dodaje: 

“Većina općina organizovana je kao i kantonalne uprave civilne zaštite i oni imaju svoje službe u okviru općine. To su često domovi zdravlja, neke lokalne građevinske firme koje mogu raditi takve vrste poslova, dobrovoljna vatrogasna društva i brojni drugi”.

N1

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE