Proces pomirenja u BiH najmanje podržavaju mladi, a nećete vjerovati ko se za pomirenje najviše zalaže

Ovo naučno istraživanje uradio je tim Univerziteta u Edinburgu i Centar za empirijska istraživanja religije u BiH, te Mreža za izgradnju mira i Helsinški parlament građana Banjaluke

Ovo istraživanje je rađeno na uzorku od 2.606 građana/ki čime je ovo i najveće istraživanje na temu pomirenja u BiH nakon 1995. godine.

Rezultate istraživanja o stavovima građana i građanki spram pomirenja i izgradnje povjerenja u 13 gradova Bosne i Hercegovine, uključujući i Banjaluku predstavljeni su danas javnosti, stručnjacima i predstavnicima različitih grupa.

Ovo naučno istraživanje uradio je tim Univerziteta u Edinburgu i Centar za empirijska istraživanja religije u BiH, te Mreža za izgradnju mira i Helsinški parlament građana Banjaluke.

Ovo istraživanje je rađeno na uzorku od 2.606 građana/ki čime je ovo i najveće istraživanje na temu pomirenja u BiH nakon 1995. godine.

“Rezultati su pokazali da građani/ke u lokalnim zajednicama imaju vrlo interesatna tumačenja i odgovore na temu pomirenja i izgradnje povjerenja, da postoje potencijali za dalju promociju dijaloga među njima, kako na nivou države BiH, tako i u lokalnoj zajednici”, rekli su organizatori događaja.

Davor Marko iz Centra za društvena istraživanja “Analitika” iz Sarajeva dio je istraživačkog tima Univerziteta u Edinburgu.

“Prošle godine radili smo anketno ispitivanje stavova građana i građanki u 13 lokalnih zajednica BiH i istraživali smo njihove stavove sapram pomirenja i izgradnje pomirenja. Zapravo bilo smo uho za građane i građanke. Nismo im nametali nikakve koncepcije, poželjne stavove ili ideologije, nego smo samo htjeli da čujemo šta oni misle o tome i to je rezultiralo jednom velikom studijom. Nakon toga smo se odlučili da testiramo te nalaze kroz fokus grupe”, kazao je za BUKU Davor Marko.

On kaže da su tokom oktobra organizovane fokus grupe u svih 13 lokalnih zajednica uz pomoć partnera.

“Interesantno je da, kada se gleda prosjek svih 13 lokalnih zajednica, dvije trećine građana podržava procese pomirenja i pozitivno se izrazilo o ovim procesima. Naravno da postoje varijacije između lokanih zajednica. Na primjer, građani i građanke Banjaluke podržavaju ove procese i to mnogo više od prosjeka, a nešto manje podržavaju u Bijeljini i Srebrenici. Zanimljivo je da kategorije ljudi koji najviše podržavaju ove procese su oni koji su bili direktno uključeni u rat – ratni vojni invalidi, bivši logoraši, vojnici. Oni međusobno već imaju izgrađene odnose i imaju zajedničke incijative”, kaže naš sagovornik.

Davor Marko je istakao da ove procese najmanje podržavaju mladi koji su rođeni nakon rata.

“Tražeći uzroke zašto je to tako dobili smo odgovore da su mladi socijalizovani u već podijeljenom društvu u kojem dominiraju politički narativi koji su prilično isključivi prema drugim i drugačijim. Klasični, tradicionalni mediji zagovaraju interese određenih političkih partija, grupa ili etničkih narativa. Zatim dosta utiču porodica i škola”, kaže on.

Dodaje da je zanimljivo je da je analizirno kome građani, kao akterima ovih procesa, najviše vjeruju. Zaključak je da vjeruju u ljude koji ne zagovaraju ekskluzivne intrese jedne od tri etničke ili religijske grupe i nastavnicima koji su vrlo visoko kotirani, a u Banjaluci su i žene vrlo visoko pozicionirane.

U ovom kontekstu najmanje vjeruju političarima i religijskim liderima, pogotovo religijskim liderima koji su dominantni u javnom prostoru.

Istraživanjem je potvrđeno da do pomirenja i većeg povjerenja među građanima može doći ukoliko se popravi socio-ekonomska situacija u cijeloj državi. Kad se građani zaposle, ove ih stvari neće zanimati.

buka.ba

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE