Pročitajte zbog čega je troje sudija bilo protiv Schmidtovih izmjena zakona na dan izbora

Ustavni sud Bosne i Hercegovine objavio je cjelovitu odluku o ustavnosti Schmidtovih izmjena izbornog zakona, zajedno sa izdvojenim mišljenjem Mirsada Ćemana, Angelike Nußberger i Ledija Biankua. Analizirali smo njihove suprotne stavove.

U kompletnom mišljenju troje sudija se ističe nekoliko važnih stavova koji se odnose na to da je Christian Schmidt povrijedio Ustav BiH i prvi protokol Evropske konvencije.

Kao dokaze svojim tvrdnjama navode da su izmjene dovele do nepredvidljivosti daljeg izbornog procesa i da je Schmidt strankama oduzeo mogućnost da razviju uspješnu izbornu strategiju jer prije izbora nisu znali “pravila igre”.

Ističu da je povjerenje u izbore važnije od rješavanja prolazne krize kao što je blokada Vlade FBiH te da su preostale sudije svojom potvrdnom odlukom umanjile značaj Schmidtovih promjena. Ističu da one nisu tehničke kako se tvrdi, nego suštinske jer utiču na broj potrebnih delegata za formiranje izvršne vlasti, a što je ključ.

Najveći problem je donošenje izmjena u izbornoj noći

Ono što su troje sudija istaknuli na samom početku izdvojenog mišljenja je činjenica da je Schmidt odluku donio u sred izbornog procesa te je i stupila na snagu odmah na dan izbora u 19 sati. Naglašavaju da je takvo “miješanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini u Opće izbore nečuveno”.

“To je jedinstven slučaj”, ističu.

Kao primjer za svoje tvrdnje navode praksu Evropskog suda i Venecijanske komisije gdje postoje predmeti vezani za promjene izbornih zakona, ali su oni usvojeni prije ili poslije izbora.

U tom smislu smatraju da je odluka visokog predstavnika prekršila član I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju koji se tiču demokratije i slobodnih izbora.

“Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora”, stoji u članu I/2 Ustava BiH.

Član 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju se odnosi na pravo na slobodne izbore: “Visoke ugovorne stranke obvezuju se da će u razumnim razdobljima provoditi slobodne izbore tajnim glasovanjem, u uvjetima koji osiguravaju slobodno izražavanje mišljenja naroda pri izboru zakonodavnih tijela.”

Objašnjavaju kako je Schmidt vjerovao da će riješiti problem blokade Vlade FBiH i da se zato upustio u iznenadnu odluku bez konsultovanja s javnosti. Izabrao je “manje zlo”, ali je prema njihovom mišljenju usput i povrijedio instituciju izbora.

“Povjerenje u pravične izbore, koji se uređuju zakonom, važnije je od (djelimičnog) rješenja prolazne krize, tim više jer uspjeh nametnutog rješenja nije uopće zagarantiran”, naveli su.

Razlozi zašto nisu saglasni s odlukom većine

Većina je odluku zasnovala na pet premisa, a sudije su u izdvojenom mišljenju, za svaku posebno, objasnili zbog čega nisu saglasni sa njima.

1. Većina je odlučila da Schmidtove izmjene u sred izbornog procesa ne krše član 3. već navedenog Protokola navodeći primjere iz Grčke i Gruzije, za koje ova trojica sudija smatraju da nemaju dodirnih tačaka sa slučajem u BiH. Naime, oba slučaja se odnose na neku vrstu miješanja u izborni proces, ali prije i poslije izbora, nikako dok traju.

“Takvo miješanje je nečuveno i ne bi se moglo desiti u pravnom sistemu u kojem zakone usvaja samo Parlament, a ne visoki predstavnik”, navodi se.

2. U drugoj premisi je većina navela da povjerenje birača nije narušeno jer se delegati u klubovima Doma naroda, a čiji je konačni broj izmijenio Schmidt, ne biraju direktno. Oni razdvajaju posebne i neposredne izbore zbog toga što se u slučaju neposrednih ni ranijih godina nije sa sigurnošću znalo prije izbora koliko će u konačnici biti delegata iz kojeg kantona. Međutim, troje sudija ističe da posredne i neposredne izbore nije moguće razdvajati jer je riječ o procesu u kojem sve zavisi jedno od drugog i stranke su morale unaprijed znati pravila kako bi imale priliku postaviti strategiju.

“Pravo da znaju unaprijed nije uskraćeno samo biračima, nego i političkim strankama, iako one nužno moraju da razvijaju strategije za neposredne izbore nakon kojih slijede posredni izbori i moraju da uzmu u obzir cjelokupan izborni proces kako bi bile uspješne. Demokratski legitimitet predstavnicima u Domu naroda, kao i predsjedniku i potpredsjedniku Federacije BiH daje se na osnovu lanca izbora – jedni zavise od drugih, neposredni i posredni izbori su neodvojivo povezani”, navode.

Naglašava se i da izraz “slobodna volja naroda” iz Protokola za koji tvrde da je prekršen, znači da oni koji glasaju moraju znati ustavna i zakonodavna pravila cjelokupne “igre”, a ne samo pravila prvog koraka u igri, što kako navode nije bio slučaj zbog toga što je Schmidt na dan izbora promijenio pravila.

3. U trećoj premisi se nisu složili s tim da na osnovu presude u predmetu Sejdić i Finci protiv BiH, načela Evropskog suda ne važe za neposredne izbore, odnosno za izbor delegata u Dom naroda.

“Ne postoji ništa u sudskoj praksi Evropskog suda ili u Kodeksu Venecijanske komisije što bi sugeriralo da se ta načela ne primjenjuju na neposredne izbore”, navode.

4. U četvrtoj premisi koju pobijaju poentiraju da se “odlukom većine umanjuje značaj promjena koje se uvode odlukama visokog predstavnika”. Ističu da su te promjene itekako značajne jer se odlukom mijenja broj mandata, a samim tim i broj potrebnih delegata za postavljanje izvršilaca vlasti.

“Takve promjene nisu tehničke prirode nego se tiču osnovnih elemenata izbornog sistema”, poručili su.

5. Prema izdvojenom mišljenju troje sudija, peta premisa je “nepomirljiva protivrječnost” zbog toga što u isto vrijeme analiziraju tvrdnje podnosioca apelacije o nesaglasnosti s ustavom dok tvrde da Ustavni sud nema nadležnost da utvrdi bilo kakve rokove visokom predstavniku.

Povrijeđena vladavina prava jer je stabilnost izbornog zakona dio tog načela

Troje sudija objašnjava da su glavni elementi načela vladavine prava predvidljivost i stabilnost zakona koji moraju biti zagarantovani, a tvrde da je upravo to narušeno donošenjem odluke u izbornoj noći.

“Ukoliko nije moguće postići apsolutnu predvidljivost, kao što tvrdi većina, u slučaju kada se vrše značajne promjene Ustava i izbornih zakona u samom trenutku zatvaranja biračkih mjesta, radije bismo govorili o ‘apsolutnoj nepredvidljivosti’, te stoga i anatemi za vladavinu prava”, navode.

Nenajavljene i nepredvidljive promjene se prema njihovom mišljenju ne mogu smatrati da su u saglasnosti s kriterijima stabilnosti izbornog zakona, odnosno nisu u saglasnosti sa vladavinom prava. A prema Venecijanskoj komisiji se istinski demokratski izbori ne mogu održati ako nisu ispunjeni ti demokratski uslovi zasnovani na vladavini prava.

“I dok se čini da je većina sklona da opravda miješanje u svjetlu konkretne situacije u Bosni i Hercegovini, mi smo mišljenja da takvo značajno odstupanje od načela vladavine prava predviđenog Ustavom i Evropskom konvencijom ne može biti opravdano u situaciji u Bosni i Hercegovini, čak je može zakomplicirati. Ne može nikada biti opravdano. Iz ovih razloga glasali smo za utvrđivanje povrede načela stabilnosti izbornog sistema, te time i načela demokratije i vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, kao i povrede člana 3. Protokola broj 1 uz Evropsku konvenciju”, zaključili su.

Klix.ba