Prof. dr. Jašić o utjecaju posta na zdravlje, šta jesti za iftar i sehur, a šta izbjegavati

Post je davno prepoznat kao blagotvorna metoda u liječenju i poboljšanju stanja ljudskog organizma. Još u antičko doba Galen je preporučivao kure posta, a gladovanje je nazivao “najvećim lijekom” i “ljekarom iznutra”.

Iako se tokom historije puno puta dokazalo da post ima određenih benefita po ljudsko zdravlje, prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma na Tehnološkom i farmaceutskom fakultetu u Tuzli, kaže “kako treba znati da post nije metoda kojom se mogu liječiti bolesti, nego je on način ostvarivanja podrške u tretmanu određene bolesti i postizanju bolje kondicije i zdravstvenog stanja osobe”.

– Post je odličan način detoksikacije organizma, naročito probavnog trakta, počev od usta, ždrijela, želuca, tankog crijeva jer tokom posta izumiru određene bakterije koje žive u tom dijelu našeg organizma, a rađaju se nove. Revitalizira se i limfno tkivo koje je prisutno u probavnom traktu, čime se jača imunitet. Post doprinosi i smanjenju glukoze u krvi tokom dana, poboljšava se cirkulacija krvi, a srce sporije radi. Povoljno djeluje i na povišen krvni pritisak, dijabetes, pa čak i kod osoba koje su inzulinski ovisne, potom kod onih sa problemima krvožilnog sistema, ali poremećaja funkcije štitne žlijezde – navodi Jašić.

Osim fizioloških aspekata utjecaja na zdravlje, post ima i duhovnu dimenziju i djelovanje na emotivni status jer, kako dodaje Jašić, “sama posvećenost Bogu i činjenje dobrih djela poboljšavaju psihičku kondiciju i stanje ljudskog organizma, što je uostalom postačima dobro poznato”.

– S druge strane, tu je i emotivna dimenzija. Iskazivanje ljubavi prema svojoj okolini, porodici, familiji, komšijama, prijateljima, između ostalih, obaveza je postača, što također na pozitivan način utječe na psihičko zdravlje onoga ko posti – navodi Jašić.

Kada je riječ o hrani koju postači trebaju pripremati i jesti tokom ramazana, Jašić kaže kako je vrlo važno za sehur jesti proteinsko-lipidnu hranu, odnosno namirnice koje će organizmu pružiti veću sitost.

– To znači da je za sehur najbolje pripremati jela sa bijelim pilećim mesom i ribom. Može naravno, i crveno meso, ali s njim ne treba pretjerivati. Preporučuju se i jaja, ali i mladi sir, grahorice (grah, grašak). To su jela koja će postača držati sitim cijeli dan. I ostale vrste namirnica mogu se konzumirati, ali u manjim količinama za jutarnji obrok. Ono što treba izbjegavati su voće, kolači, keksi, čisto mlijeko i jogurt – objašnjava Jašić.

Tokom dana organizam postača dehidrira, pa je iftar najbolje početi, ali i završiti čašom vode.

– Nakon što u organizam unese dva-tri decilitra vode, postač obavlja namaz, a potom iftari. Za ovaj obrok preporučuju se namirnice bogate ugljikohidratima, kod nas su najpoznatije pite i jela od tjestenine. Predlažu se i jela sa povrćem, kao što su supe i čorbe, ali i svježe voće. Ko ne može bez slatkog i kolača, može ga pojesti na iftaru, ali treba imati mjeru. Najbolje je dati prednost suhom voću, poput hurmi (dvije-tri hurme) koje su zdrave, a dat će organizmu i potreban šećer. Dodao bih i da je u mnogim porodicama običaj da se uz hurmu i čašu vode postač omrsi. U vremenu između iftara i sehura postač treba imati još jedan ili dva manja obroka. Kada je riječ o hrani, najvažnije je tokom ramazana voditi računa o indeksu sitosti, odnosno unositi hranu koja će tokom dana održavati sitost organizma, konzumirati dovoljno obične vode ili povrtnih sokova (sok od mrkve i cvekle povećat će kondiciju organizma), a izbjegavati voćne zaslađene sokove – kazao je Jašić.