Portal 072info

Prosjaci najviše zarađuju, krađa sve više, nema javnih WC-a, kako dalje?

Kako nas vide turisti, kako napraviti strategiju razvoja i sistemski, a ne ad hoc, razvijati turizam, neka su od važnih pitanja koja se postavljaju pred turističke radnike i vlasti u Bosni i Hercegovini na putu prema ozbiljnom razvoju ove brzorastuće i hiperkonkurentne privredne grane.

Problemi koje iznose radnici u turizmu i akademska struka zahtijevaju brzo djelovanje. Strateški zaokret Jedan od značajnih prvih koraka na tom putu jesu potezi koje poduzimaju Ekonomski fakultet u Sarajevu i Vlada Kantona Sarajevo.

Da li je Kanton Sarajevo spreman za strateški zaokret u razvoju turizma – Turizam 2.0 pitanje je koje postavljeno i na istoimenom panelu održanom na Ekonomskom fakultetu čiji je cilj bio da se napravi iskorak u unaprjeđenju turističkog ambijenata u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, ali i šire.

Prof. dr. Almir Peštek smatra da je neophodno kreirati strategiju i uvezati sve interesne grupe u kreiranju strategije razvoja turizma Kantona Sarajevo. Prema njemu, cilj je razvoj održivog turizma.

– Ministar privrede Kantona Sarajevo Haris Bašić je rekao jednu dobru stvar – da nemamo više koga čekati. Vidjeli smo da Zakon o turizmu na nivou FBiH nije usvojen. Saradnja između kantona i federalnih ministarstava ne funkcioniše na najbolji način. Lokalne zajednice prepoznaju da im je potrebna strategija i da moraju ići dalje. U suprotnom, imat ćemo problem. Ako nastavimo turizam razvijati na ovaj način, mi ćemo, zaista, imati problem. Imat ćemo problem zbog pritiska na okruženje, jer turizam je, bez obzira na pozitivne efekte, veliki zagađivač. Imat ćemo i smanjenje kvalitete života, povećanje cijena – kazao je, uz ostalo, dr. Peštek.

Sead Krupalija, čovjek s više od 40 godina iskustva u turizmu, koje je ugradio u temelje BH Passporta, ističe da nas turisti vide onako kako im se predstavimo.

– Prvi dojam koji turisti steknu je vrlo važan i odlučuje o tome kako će nas gledati – tvrdi Krupalija, koji govori o značajnom interesu kineskih turista koji su opsjednuti filmom “Valter brani Sarajevo”.

A koji su gosti najbolji, znaju li Kinezi gdje su kada dođu u BiH, kakvi su oni turisti, ili su bolji Amerikanci ili Nijemci, da li smo prejeftini, šta ponuditi gostima iz Malezije, bogatog Singapura, kako se povezati sa Dubrovnikom i Splitom…

Sve tu to otvorena pitanja. Da bi se Sarajevo i BiH pomaknulo sa, ipak, veoma loše pozicije na svjetskoj turističkoj mapi, mora se čuti glas ljudi s terena.

Adnan Kaljanac iz turističke agencije M-97 ukazuje na takve realne probleme i ambijentu u kojem rade.

– Ja ću biti iskren i reći onako kako jeste. To je rak-rana koja nagriza zdravo tikvo u našoj sredini. Prva stavka, u zadnje vrijeme je sve više krađa. Sve što mi uradimo na terenu, kada smo na sajmovima, kada molimo ljude da dolaze, ubjeđujemo…, kažemo da će ovdje dobiti vrijednost za svoj novac, pada u vodu kada čovjeku ukradu dokumente i pasoš! Vjerujte, mi smo prisiljeni da kopamo po kantama tražeći dokumente! Molimo Boga da je kradljivac bacio dokumente da ih damo gostu kako bi se vratio kući. Na to smo spali. Sljedeća stvar. Prosjaci. Dolaze organizovano da rade. Oni više od nas zarade, vjerujte. Potpisat ću taj papir. Niko im ništa ne može. Treće, nelegalna konkurencija. Mi smo stvorili takav ambijent da svako radi šta hoće – govorio je vrlo ilustrativno Kaljanac, piše Radiosarajevo.ba.

Vedran Grebo, jedan od veterana turizma u glavnom gradu BiH ukazuje na ozbiljan problem nedostatka turističke infrasturkuture. Od mjesta dolaska i kasnijeg preuzimanja turista, manjka parkinga, do nedostatka WC-a.

– Vikendom na Baščaršiji nemamo javni WC! Ne biste vjerovali s kojim se problemom susrećemo. Iza 18 sati ne možemo grupu od 50 ljudi odvesti u javni WC. Ne samo na Baščaršiji, već uopće u Sarajevu. Šaljemo ljude da piju kafu ili čaj za marku u kafićima. Kažemo im da prvo pitaju ima li objekt toalet. Ako ima, neka pitaju radi li, a ako kažu da radi, onda neka naruče čaj ili kafu da bi koristili toalet. Dakle, ključno je povesti računa o saobraćajnoj turistički infrastrukturi, prosto uzeti turizam u obzir – govori Grebo primjere iz bogate prakse.

Kud ćeš ‘vamo?!

Istaknuto je da je neophodno napraviti mjesto ukrcavanja i istovara turista, parking prostore, obilježene rute za šetnju turista u grupi, sve to staviti pod video nadzor i uvezati. Idealno rješenje bi bio prostor kod Vijećnice, odnosno prostor Bentbaše.

– Međugorje je već uvelo svoju vinjetu koju moraju platiti svi autobusi koji tamo dolaze. Mi to nemamo. Taj novac bi Vlada KS mogla koristiti u druge svrhe. Balkanske ture su popularne i naplata takse za autobuse ne bi zaustavila dolazak grupa – objašnjava Edin Ogrešević, kojeg predstavljaju kao nadu bh. turizma.

Spomenuta je cijena od 40 eura po autobusu. Ukoliko se uzme u obzir na desetine autobusa koje dnevno prolaze kroz Sarajevo, jasno je da se radi o ogromnom novcu kojeg država i Kanton Sarajevo jednostavno gube. Turistički radnici upozoravaju i na primjer nepristupačnosti Vrela Bosne.

– Nakon rekonstrukcije puta i izgradnje trotoara na Vrelu Bosne tamo se vozila ne mogu mimoići. Nijedan prijevoznik više neće na Vrelo Bosne. Rizikuju skupe autobuse zavlačeći se u ulicu ili vozeći u rikverc od Vrela do crkve Svetog Save. To je katastrofa. Vrelo Bosne ne zaslužuje onakav prilaz. Ne možete privući turiste kad nemate infrastrukture. Ovdje govorimo i o zadržavanju gostiju, a to je u ovom okolnostima nemoguće – upozorio je Ogrešević.

Slična je priča o Skakavcu, dok se pozitivno ističu Bijambare. Vedran Grebo je pojasnio je da je poseban segment prodaja turističkih destinacija turoperatorima koji Bosnu trebaju uvrstiti u svoje ponude.

– Vjerujte da tako male stvari odlučuju hoćemo li izgubiti nekih 15-20 hiljada turista. To su stvari poput parkinga na Bentbaši, nemogućnosti ostavljanja autobusa, kažnjavanje, krađe koji su sve veći problem za turiste. Sve to tjera ljude da nas brišu iz svojih ponuda i onda postajemo beskorisni – upozoarava Grebo.

Adnan Vlajčić iz turističke agencije Sarajevo Insajder naglasio je potrebu rada na edukaciji ljudi koji učestvuju na bilo kakav način u turizmu.

– Od onog koji dočekuje autobuse pa govori: “Gdje ćeš ti ‘vamo”… Haj ti sada Kinezu objasni Kinezu šta on maše rukama. To je sramota! Umjesto da ljubazno kaže da ćemo riješiti problem i slično. Ako ne možeš da se smiješ ti stavi smješka pa neka se on smije cijeli dan -zanimljivo objašnjava Vlajčić.

Govoreći o atraktivnosti BiH, Ogrešević je primijetio je da je su BiH i Sarajevo posebno atraktivni za turiste iz Azije koji su prepoznali balkansku turu, čiji smo mi sastavni dio.

 – Kako nas vide? Zavisi odakle dolaze turisti. Da li su to gosti iz Turske, koji ovdje mogu puno naučiti o svom naslijeđu, ili turisti iz evropskih zemalja koji žele vidjeti našu multikulturalnost, suživot, koji ovdje postoji stoljećima. Gledaju nas kao povoljnu destinaciju, gdje je relativno jeftino odsjesti u boljim hotelima. To su stvari koji privlače turiste. Hrana je za neke prilagođena njihovim običajima, i tu govorimo o tržištima Malezije i arapskih zemalja. Oni su zadovoljni s ponudom naše hrane i države – veli Ogrešević.

Gubimo novac Prema Kaljancu, vrijeme je za “reinžinjering situacije na tržištu”.

– Da stavimo turizam na prave noge i omogućimo mladim ljudima da rade. Haj’mo stvoriti ambijent da nismo jeftina destinacija kroz koju ljudi samo prođu. Haj’mo uzeti nešto od svega toga – poziva Kaljanac.

Slaže se da je budućnost bh. turizma je u Aziji. Arapi, kaže, polako odustaju od BiH i odlaze u Azerbejdžan, Gruziju i nove konkurentske destinacije.

Nadalje, Adnan Vlajčić kaže da turistički radnici svoj novac zarađuju krvavo “dan za danom, gost za gostom”.

– Mi smo imali 700.000 gostiju. Nismo mnogo zaradili, mada se nikada ne treba žaliti, ali smo napravili jedan reprezentativan marketing za ovu zemlju. Za razvoj turizma kojeg imamo danas zaslužni su ovi mali privatnici koji se bore iz dana u dan da udovolje svojem gostu. Problem je jer smo mi srozali destinaciju. Jeftinije, jefitinije, jefinitije… Sada je sve skuplje za nekoliko puta, a naše cijene su kao 1999. Godine – naveo je Vlajčić, koji je pohvalio nastojanja Vlade Kantona Sarajevo da ozbiljno radi na popravljanju stanja u bh. turizmu, te izrazio spremnost da im pomognu na tom putu.

Pored brojnih problema s kojima se suočavaju turistički radnici, Vedran Grebo, ipak, dodaje da ima dosta kontakta s turistima i da mnogima generalno jako sviđaju Sarajevo i BiH, posebno u odnosu na ono što su možda očekivali.

– Zaista smo jaki. Uspoređujući to čak s drugim državama regiona, onima koji su nam konkurencija. Destinacijski dobro stojimo. Osjećaj turista je dobar, no turisti ne ostaju dugo – zaključio je Grebo.

Podijelite članak
  • 3
    Shares