Prosječni američki radnik ima manje od 1.000 dolara ušteđevine za penziju

Prema posljednjem izvještaju američkog Nacionalnog instituta za sigurnost u penziji, prosječni američki radnik ima manje od 1.000 dolara ušteđevine za penziju. Ta cifra uključuje radnike sa 401(k) i drugim penzionim planovima, ali i otprilike 56 miliona američkih radnika koji nemaju pristup penzionom planu koji nudi poslodavac.Medijana ušteđevine za sve zaposlene odrasle osobe između 21 i 64 godine iznosi 955 dolara, utvrdio je nestranački think tank, koristeći podatke iz Anketa o prihodima i učešću u programima američkog Zavoda za popis stanovništva. Za radnike koji imaju penzionu štednju, medijana stanja na računu iznosi 40.000 dolara, što je daleko od otprilike 1,5 miliona dolara koje Amerikanci smatraju potrebnim za udoban odlazak u penziju.Dodatni finansijski pritisak predstavlja manjak sredstava u Socijalnom osiguranju, koji, ako Kongres ne riješi, mogao bi rezultirati smanjenjem beneficija za otprilike 20% počevši od 2034. godine. “Dok su u posljednjim godinama primjetna određena poboljšanja u sistemu penzione štednje, mnogi radnici su i dalje isključeni iz tog sistema, a predstoje velike prepreke”, navodi izvještaj.Nalazi dolaze dok administracija bivšeg predsjednika Trumpa uvodi takozvane Trump račune, namijenjene pomoći milionima djece da izgrade štednju kako bi eventualno kupili kuću, finansirali školovanje ili pokrenuli biznis. Računi se također mogu koristiti za štednju za penziju, rekao je ministar finansija Scott Bessent.Dok Trump računi mogu koristiti budućim radnicima, trenutni sistem penzijske štednje efektivno isključuje milione Amerikanaca koji nemaju pristup 401(k) i sličnim planovima, prema Nacionalnom institutu za sigurnost u penziji (NIRS), neprofitnoj organizaciji čiji članovi uključuju finansijske kompanije, planove za beneficije zaposlenih, trgovinske asocijacije i druge pružaoce penzionih usluga. “Suština je da, ako Amerikanci ne štede za penziju preko svog poslodavca, vjerovatno uopće ne štede”, navodi izvještaj.Niska razina penzione štednje također može objasniti rastuću siromaštinu među starijim Amerikancima. Udio starijih osoba koje žive u siromaštvu porastao je na 15% u 2024. godini, sa 14% godinu ranije, što je najviša stopa među svim starosnim grupama, pokazuju podaci Zavoda za popis stanovništva.Analiza koja je također ispitala štednju po starosnim grupama otkrila je da mnogi stariji radnici nisu bliže svojim ciljevima štednje nego mlađi radnici, koji imaju više vremena da nadoknade razliku. Pravilo je da ljudi trebaju imati štednju za penziju vrijednu jedne godine njihovog godišnjeg prihoda do 30. godine, zatim da tu sumu udvostruče do 35. godine, i nastave rasti odatle, prema Fidelityju.Do 60. godine, tipičan radnik treba imati osam puta veći godišnji prihod sačuvan za svoje zlatne godine. Radnici starosti od 55 do 64 godine akumulirali su samo 19% svojih ciljanih penzionih štednji u 401(k) ili sličnim planovima, utvrdio je NIRS.S obzirom na mizernu penzionu štednju miliona Amerikanaca, Socijalno osiguranje ostaje sve važniji izvor za očuvanje finansijske stabilnosti starijih osoba i sprečavanje siromaštva. Mnogi radnici također pogrešno shvataju ulogu Socijalnog osiguranja u penziji, precjenjujući ili podcjenjujući njegov značaj, napominju stručnjaci.Anketa iz 2025. godine koju je sprovela osiguravajuća kompanija Allianz pokazala je da 1 od 5 Amerikanaca vjeruje da će Socijalno osiguranje pružiti sve prihode potrebne u penziji, dok zapravo pokriva otprilike polovinu godišnjeg prihoda tipičnog starijeg čovjeka, prema NIRS-u. S obzirom na to da milioni starijih osoba zavise od Socijalnog osiguranja za više od polovine svog godišnjeg prihoda, jačanje programa kako bi se izbjegla insolventnost predstavlja hitno pitanje.Zakonodavci bi mogli riješiti manjak sredstava u programu povećanjem stope poreza na plate, podizanjem starosne granice za penziju ili uklanjanjem trenutnog limita na prihod podložan porezu na plate, koji je u 2026. godini postavljen na 184.500 dolara. Prihodi iznad tog praga nisu podložni porezu za Socijalno osiguranje.Bez rješenja, predviđeno smanjenje beneficija od 20% “imalo bi značajan utjecaj na živote starijih osoba i drugih korisnika”, navodi NIRS.