4 22
AUTOR: H.D.
DATUM:
KATEGORIJA: BiH / Vijesti

Pomalo neobična vijest za naše prilike stiže iz Semberije. Simo Laketić, turistički radnik, pjesnik, odlučio je ovog proljeća zasijati industrijsku konoplju na svom imanju u selu Brodac, na površini od 1,8 hektara.

Laketić kaže da će ovu biljku zasijati radi prerade u građevinske i zdravstvene svrhe. Da se opredijeli za ovaj korak, kako kaže, bio je presudan jedan slučajni susret sa sinom ljekara koji radi u beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji (VMA).

Slučajan susret

– Na prvom mjestu, u cijeloj ovoj priči, zdravstveni momenat je izuzetno bitan. Ljekovitost ove biljke godinama je poznata i priznata u farmaceutskoj industriji. Proučavajući značaj industrijske konoplje, saznao sam da se od njene stabljike može proizvoditi pelet koji je puno kaloričniji od onog koji se proizvodi od drveta. Nekada je u Dvorovima kod Bijeljine postojala kudeljara koja je otkupljivala konoplju. Naravno, zloupotrebe su i u ovom slučaju moguće, ali zbog toga se insistira na velikoj kontroli i maksimalnoj odgovornosti onih koji se upuštaju u ovaj posao – ističe Laketić.

Sijanjem industrijske konoplje može ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve.

– To je zahtjevna proizvodnja. Zemljište je pripremljeno i sada očekujemo sjemenski materijal od uvoznika. Što se tiče otkupa, već sam uspostavio kontakt s jednim otkupljivačem koji će mi pomoći u tom pogledu. Ova biljka se proizvodi prema strogim ekološkim standardima, bez hemije, zaštite i vještačkih đubriva. To se posebno poštuje ukoliko se biljka izvozi u Njemačku, jer konoplja se koristi i u proizvodnji lijekova – kaže Laketić.

Posebne sorte

Postoji više sorti industrijske konoplje i najviše THC-a – opijata u sebi sadrži indijska konoplja.

– Ovaj region ima posebne sorte koje se nalaze na dozvoljenoj sortnoj listi i koje se uzgajaju u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji. Procenat opijata u njima sveden je na minimum – pojašnjava Laketić.

Naglašava da je komplicirana i procedura dobivanja sjemenskog materijala, jer i uvoznici prolaze kroz rigorozne kontrole.

Kontrola i nadzor

Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje obavljat će Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP.

– Ko zasije konoplju, mora da 15 dana nakon zasijavanja prijavi svoju proizvodnju Ministarstvu, Inspektoratu i MUP-u. Kontrolisat će se sam proces proizvodnje i sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta – pojašnjava Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.