Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Prošlo je vrijeme žita, Simo će zasijati industrijsku konoplju

Pomalo neobična vijest za naše prilike stiže iz Semberije. Simo Laketić, turistički radnik, pjesnik, odlučio je ovog proljeća zasijati industrijsku konoplju na svom imanju u selu Brodac, na površini od 1,8 hektara.

Laketić kaže da će ovu biljku zasijati radi prerade u građevinske i zdravstvene svrhe. Da se opredijeli za ovaj korak, kako kaže, bio je presudan jedan slučajni susret sa sinom ljekara koji radi u beogradskoj Vojno-medicinskoj akademiji (VMA).

Slučajan susret

– Na prvom mjestu, u cijeloj ovoj priči, zdravstveni momenat je izuzetno bitan. Ljekovitost ove biljke godinama je poznata i priznata u farmaceutskoj industriji. Proučavajući značaj industrijske konoplje, saznao sam da se od njene stabljike može proizvoditi pelet koji je puno kaloričniji od onog koji se proizvodi od drveta. Nekada je u Dvorovima kod Bijeljine postojala kudeljara koja je otkupljivala konoplju. Naravno, zloupotrebe su i u ovom slučaju moguće, ali zbog toga se insistira na velikoj kontroli i maksimalnoj odgovornosti onih koji se upuštaju u ovaj posao – ističe Laketić.

Sijanjem industrijske konoplje može ostvariti četiri puta veći prihod u odnosu na konvencionalne usjeve.

– To je zahtjevna proizvodnja. Zemljište je pripremljeno i sada očekujemo sjemenski materijal od uvoznika. Što se tiče otkupa, već sam uspostavio kontakt s jednim otkupljivačem koji će mi pomoći u tom pogledu. Ova biljka se proizvodi prema strogim ekološkim standardima, bez hemije, zaštite i vještačkih đubriva. To se posebno poštuje ukoliko se biljka izvozi u Njemačku, jer konoplja se koristi i u proizvodnji lijekova – kaže Laketić.

Posebne sorte

Postoji više sorti industrijske konoplje i najviše THC-a – opijata u sebi sadrži indijska konoplja.

– Ovaj region ima posebne sorte koje se nalaze na dozvoljenoj sortnoj listi i koje se uzgajaju u Srbiji, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji. Procenat opijata u njima sveden je na minimum – pojašnjava Laketić.

Naglašava da je komplicirana i procedura dobivanja sjemenskog materijala, jer i uvoznici prolaze kroz rigorozne kontrole.

Kontrola i nadzor

Kontrolu i nadzor kompletnog procesa proizvodnje obavljat će Republička uprava za inspekcijske poslove i MUP.

– Ko zasije konoplju, mora da 15 dana nakon zasijavanja prijavi svoju proizvodnju Ministarstvu, Inspektoratu i MUP-u. Kontrolisat će se sam proces proizvodnje i sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suhoj materiji, koji ne smije da pređe 0,2 procenta – pojašnjava Saša Lalić, načelnik Odjeljenja za biljnu proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE