Simbolika Schmidtovog mandata: Počeo odlukama o državnoj imovini, sad se to pitanje povezuje s njegovim odlaskom iz BiH

Najava mogućeg odlaska Christiana Schmidta s dužnosti visokog predstavnika u BiH, iako sama po sebi nije neočekivana u političkom smislu, otvara niz ozbiljnih pitanja o stvarnim razlozima takvog razvoja događaja i širem kontekstu u kojem se donose ključne odluke o BiH.

Posebno zbog toga što iz njemačkih medija stižu zabrinjavajući navodi iz kojih se iščitava da bi razlog mogla biti Schmidtova ‘neposlušnost’ prema SAD-u, da pitanje državne imovine riješi u okviru javnosti nepoznatih dogovora usko vezanih za projekt Južne plinske interkonekcije.

Je li Schmidt pod pritiskom SAD zbog državne imovine?

Sama pomisao da se jedno od najosjetljivijih ustavnih i suverenih pitanja BiH, pitanje državne imovine, pokušava rješavati kroz pritiske ili ‘po narudžbi i ispod stola’, i bez pune javne transparentnosti, predstavljala bi opasan presedan i dodatno bi narušila ionako krhko povjerenje u međunarodno upravljanje procesima u BiH.

Žurba SAD-a da što prije krene u realizaciju ovog gasnog projekta neminovno se tiče i državne imovine, jer veliki dio trase Južne interkonekcije prelazi upravo preko državnog zemljišta.

Je li od Schmidta traženo da ‘skine’ zabranu raspolaganja državnom imovinom ili da eventualno nametne neku novu odluku koja bi državu BiH ostavila i bez krhke sigurnosti nad njenom imovinom koju joj pružaju sadašnja rješenja, za sada nije poznato.

• NOVI DETALJISchmidt ostavku dostavio članicama PIC-a, zatražio da imenuju novog visokog predstavnika. Šta će sad pokušati Dodikov režim?Prije 13:53 sati

Ali, ako je tako, onda je to signal da će SAD s ciljem ostvarenja svog plana nastaviti s pritiscima da dođu do cilja, ali koji, čini se, ne uključuje plan donošenja zakona o državnoj imovini u Parlamentarnoj skupštini BiH uz poštivanje odluka Ustavnog suda BiH o toj imovini za koju je utvrđeno da je njen isključivi titular država BiH.

Podsjećamo, zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom 2005. godine nametnuo je visoki predstavnik Paddy Ashdown, a kasnije je dodatno dopunjavan i odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta iz 2022. godine, kojom je još jednom potvrđen i pojašnjen režim zabrane raspolaganja državnom imovinom, uz pozivanje na ranije odluke Ustavnog suda BiH.

I laicima je jasno da bi ukidanje ove zabrane bez jasnog, sveobuhvatnog i pravno uređenog rješenja na državnom nivou bilo izrazito rizično, jer bi otvorilo prostor za fragmentirano i neusklađeno raspolaganje imovinom između različitih nivoa vlasti, uz pravnu nesigurnost i mogućnost otvaranja dugotrajnih sporova.

Prve Schmidtove odluke u BiH bile u vezi s državnom imovinom

Iako se zabrana raspolaganja državnom imovinom u praksi često navodi kao prepreka općenito investicijskim projektima, a sada i konkretno Južnoj plinskoj interkonekciji, njeno ukidanje ‘prečicom’ i bez jasno definisanih pravila i nadležnosti moglo bi dovesti do trajnog narušavanja principa državne imovine kao jedinstvene kategorije, što je već bilo predmetom više odluka Ustavnog suda BiH.

Ono što su činjenice i što stoji jeste da su Schmidtove prve odluke na poziciji visokog predstavnika bile u vezi s državnom imovinom. Tada su faktički počeli najžešći napadi na njega iz entiteta RS, a najviše od Milorada Dodika, koji traju i do danas.

Naime, u aprilu 2022. godine Schmidt je donio dvije međusobno povezane odluke kojima je dodatno učvrstio režim zaštite državne imovine u BiH.

Izmijenio je Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom, potvrdivši da njome isključivo raspolaže država BiH do usvajanja državnog zakona, te istovremeno obustavio primjenu tadašnjeg Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti RS, ocjenjujući da bi njegova primjena mogla dovesti do protivustavnog raspolaganja državnom imovinom prije konačne odluke Ustavnog suda BiH, čime je taj entitetski zakon faktički stavljen van primjene do sudskog razrješenja spora.

Uprkos tome, NSRS je usvojila novu verziju tog istog zakona, pa je 2023. godine Schmidt obustavio primjenu i tog zakona uz pozivanje na raniji nalog OHR-a iz aprila 2022. godine. Naknadno je Ustavni sud BiH taj zakon proglasio neustavnim.

Nakon toga je uslijedila politička eskalacija između režima u RS-u i Schmidta, a za što je okidač sve je jasnije, prije svega bila državna imovina.

Podsjećamo, u julu 2023. godine Schmidt je donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojima je uvedeno krivično djelo neprovođenja odluka visokog predstavnika i odluka Ustavnog suda BiH, s mogućnošću zatvorske kazne i zabrane obavljanja javnih funkcija za odgovorna lica.

Do izmjena tog zakona došlo je nakon što su vlasti u RS-u, predvođene sad bivšimi osuđenim  predsjednikom Miloradom Dodikom, usvojile zakone kojima se zabranjivalo provođenje odluka Ustavnog suda BiH i odluka visokog predstavnika na teritoriji RS-a.

Iza usvajanja tih zakona stajao je pokušaj da se u RS-u ozakoni prije svega ignorisanje odluka o državnoj imovini s oba ova nivoa i da taj entitet jednostrano i neustavno prisvoji imovinu države BiH.

Postoji li opasnost da se državna imovina rješava ‘prečicom’

Na osnovu tog zakona kasnije je pokrenut postupak koji je završio pravosnažnom presudom protiv Milorada Dodika zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

No, u javnosti se rijetko naglašava da izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, nisu bile usmjerene isključivo na nepoštivanje odluka visokog predstavnika, već su istovremeno dodatno precizirale i krivičnu odgovornost za neizvršavanje odluka Ustavnog suda BiH.

Cilj politike Milorada Dodika i režima u RS-u bio da se u javnosti što snažnije stvori utisak kako te izmjene nemaju veze sa zaštitom ustavnog poretka i institucija BiH, iako je njihova suština bila upravo zaštita obavezujuće snage odluka Ustavnog suda BiH i sprečavanje institucionalnog ignorisanja državnih pravnih autoriteta.

Od tada su prošle gotovo tri godine, a od prvih Schmidtovih odluka o državnoj imovini četiri godine, ali politička matrica u RS-u ostala je ista. Pitanje državne imovine i dalje je ‘kost u grlu’ vlastima tog entiteta, pa je teško ne primijetiti simboliku da je mandat Christiana Schmidta praktično započeo odlukama vezanim za državnu imovinu, dok se danas sve glasnije govori da bi upravo to pitanje moglo obilježiti i njegov kraj.

Po svemu sudeći ostaje malo vremena da se vidi hoće li državna imovina, koju je Schmidt ponovo apostrofirao i u izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, o čijem je sadržaju Raport prvi izvijestio, a koji će sutra predstaviti u New Yorku, postati predmet možda i posljednje velike odluke aktuelnog visokog predstavnika.