Psihologinja Vildana Zrnanović-Hasanović o novom trendu među mladima: ChatGPT nije ni psiholog ni terapeut

U posljednje vrijeme svjedočimo rastućem trendu u kojem mladi, uključujući i djecu u starijim razredima osnovne škole, traže savjete o ljubavi, prijateljstvu, emocionalnim krizama, pa čak i mentalnom zdravlju, od alata zasnovanih na umjetnoj inteligenciji poput ChatGPT-a.

Zamjena za razgovor

Potvrđuje to u razgovoru za “Dnevni avaz“ Vildana Zrnanović-Hasanović, psihologinja i psihoterapeutkinja, ističući da ovakav oblik traženja pomoći, premda može izgledati kao znak znatiželje i spremnosti da se potraži rješenje, otvara niz važnih pitanja, posebno kada se koristi kao zamjena za razgovor s roditeljem, nastavnikom i psihologom.

– Umjetna inteligencija nudi brzo dostupne odgovore, piše jasno, ne postavlja neugodna pitanja, ne osuđuje i to mladima često djeluje kao „sigurna luka“. Međutim, AI nije živa osoba – ne prepoznaje emocionalne nijanse, ne može procijeniti ozbiljnost problema, niti snosi odgovornost za savjete koje nudi. To stvara rizik od površnih, generičkih ili čak potencijalno štetnih uputa koje mogu pogoršati stanje kod mladih osoba koje su ranjive – govori nam ona.

Zrnanović-Hasanović: Upozorila na probleme. Facebook

Navodi da nedavna istraživanja American Psychological Associationa upozoravaju, upravo, na fenomen tzv. „digitalnog samopomoćnika“, gdje mladi umjesto suočavanja s emocijama i traženja prave podrške, razvijaju naviku emocionalne distance, izbjegavanja i instant-odgovora.

Mentalno zdravlje

– Kada govorimo o našem društvu, gdje stigma oko mentalnog zdravlja još postoji, nije rijetkost da se djeca radije „povjere internetu” nego odraslima u svom okruženju. Međutim, ta tišina može biti opasna, naročito ako su u pozadini ozbiljne teškoće poput anksioznosti, depresije ili suicidalnih misli. Roditelji, nastavnici i psiholozi trebaju otvoreno razgovarati s djecom o ovim temama, bez straha, bez osude, ali s jasnoćom – podvlači Zrnanović-Hasanović. Važno je, kaže, djeci objasniti da ChatGPT nije psiholog ni terapeut.

Djecu treba učiti emocionalnoj pismenosti, odnosno kako da prepoznaju, izraze i nose se sa svojim osjećajima, te kome se mogu obratiti kada im je teško.

Brojne opasnosti ChatGPT-a. Facebook

– Jedan iskren razgovor s roditeljem ili psihologom može imati veću vrijednost od stotinu poruka poslanih chatbotu – govori ona.

Kaže da kao psihologinja ovaj trend vidi kao signal da djeca i mladi vape za razumijevanjem, ali ne znaju gdje ili kako ga pronaći.

Edukativne svrhe

– Umjesto da ih kritikujemo zbog toga što se obraćaju „umjetnoj inteligenciji”, trebamo se zapitati da li smo im mi odrasli dovoljno dostupni, emocionalno prisutni i spremni za razgovor? Umjetna inteligencija može biti koristan alat u edukativne svrhe, ali nikada ne može zamijeniti terapijski odnos, sigurnost ljudske povezanosti i stručnu pomoć – ukazuje Zrnanović-Hasanović.

Avaz