Putin govorio o miru pa napao Ukrajinu kao nikad dosad: Zelenski naredio osvetu

Kijev je u noći na četvrtak potresla serija snažnih eksplozija u novom masovnom ruskom napadu projektilima i dronovima, koji je djelimično uništio veliku stambenu zgradu. U napadu je poginulo najmanje osam osoba, a povrijeđeno najmanje 44. Predsjednik Volodimir Zelenski naložio je vojsci da pripremi “moguće formate našeg odgovora” na smrtonosni napad.

Spasilačke ekipe i dalje pretražuju ruševine na istočnoj obali grada, gdje je do sada spašeno 11 osoba. Prema podacima gradskih zvaničnika, do 16 sati po lokalnom vremenu potvrđeno je osam smrtnih slučajeva, uključujući dijete od 13 godina, dok se 17 osoba i dalje vodi kao nestalo, javlja “Ukrajinska pravda”. Drugi izvještaj navodi dob djeteta od 12 godina te da je nestalo 20 osoba.

Detalji napada

Napad je započeo nešto prije 1 sat ujutro, a prve eksplozije u Kijevu odjeknule su oko 3 sata. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko izvijestio je da su se u okrugu Darnicki urušili dijelovi stambene zgrade.

– Uništeno je osamnaest stanova. Operacija spašavanja i potrage je u toku. Prema preliminarnim informacijama, 11 osoba je spašeno iz zgrade – rekao je Kličko. Zbog napada, Kijev je petak, 15. maj, proglasio danom žalosti, spustivši zastave na pola koplja i zabranivši sve zabavne događaje.

Ukrajinske zračne snage izvijestile su da je u noćnom napadu Rusija lansirala 56 projektila različitih tipova, uključujući balističke projektile Iskander i aerobalističke Kinžal, kao i 675 dronova. Protuzračna odbrana uspjela je oboriti ili omesti 29 krstarećih projektila, 12 projektila tipa Iskander ili S-400 te 652 drona.

Krhotine su uzrokovale požare i oštećenja na stambenim i poslovnim zgradama u više gradskih okruga, a napadnuta je i energetska infrastruktura, što je dovelo do prekida opskrbe vodom na lijevoj obali Kijeva, prenosi “The Kyiv Independent”.

Svjedočanstva užasa

Stanovnici pogođenog područja opisali su trenutke užasa. IT stručnjaci Tivan Hachatrijan i Karolina Košleckaja isprva su mislili da je pogođena njihova zgrada.

– Nakon eksplozije, ljudi su počeli vikati, vrištati – prisjetio se Hachatrijan. “Ne osjećate se sretno što to nije bila vaša zgrada, već samo osjećate šok. Uopće se ne osjećate bolje, samo osjećate isto, prazninu u sebi.”

Umirovljenik Serhij Jatsura, koji je već raseljen zbog rata, bio je na prozoru kada je projektil pogodio zgradu preko puta.

– Vidio sam kako projektil leti, pogodio je oko trećeg kata. Bio sam odbačen, sve je bilo razbijeno. Sve je gorjelo, ljudi su vrištali dolje – rekao je.

“Namjerna teroristička taktika”

Nakon sastanka Stožera vrhovnog zapovjednika, predsjednik Zelenski je izjavio da je Rusija u samo dva dana, 13. i 14. maja, na Ukrajinu lansirala 1.567 dronova i 56 projektila. “Održao sam sastanak Stožera.

Prva tačka dnevnog reda bio je detaljan izvještaj naše vojske o odbrambenoj operaciji provedenoj ovih dana protiv masovnog i praktično neprekidnog ruskog napada koji je trajao gotovo 48 sati.

– Ovo je namjerna teroristička taktika Rusa, koji su tokom određenog perioda gomilali dronove i projektile te namjerno izračunali udar tako da njegov obim bude značajan, stvarajući najveće moguće poteškoće za našu protuzračnu odbranu – rekao je Zelenski, kako piše “Ukrajinska pravda”.

Prema njegovim riječima, ukrajinska protuzračna odbrana presrela je 94% dronova, ali samo 7% projektila. Ponovio je da balistički projektili ostaju ključni izazov. “Naložio sam Odbrambenim snagama Ukrajine i specijalnim službama da predlože moguće formate našeg odgovora na ovaj ruski napad”, dodao je predsjednik.

Putinova iznenađujuća poruka o miru

Ovi smrtonosni napadi dogodili su se samo nekoliko dana nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin, nakon najskromnije parade za Dan pobjede u svojoj vladavini, promijenio ton o ratu protiv Ukrajine. “Mislim da se rat u Ukrajini bliži kraju”, izjavio je Putin 9. maja, što je izjava koja je privukla veliku pažnju jer je prva takve vrste u četiri godine, piše “The Kyiv Independent”.

Putin je također izbjegao trijumfalizam i, možda prvi put u godinama, ukrajinskog predsjednika nazvao “gospodinom Zelenskim”, odstupajući od uobičajenog opisa “neonacističkog narkomana”.

– Ovo je donekle novi jezik od Putina – rekao je John Lough, viši istraživač u Centru za nove euroazijske strategije. Analitičari smatraju da se Putinova izjava može protumačiti kao taktički populizam. “Poručuje Rusima da je kraj vidljiv, dok Ukrajini i Zapadu poručuje da cijena tog kraja ostaje politička predaja”, rekao je Gregoire Roos iz Chatham Housea.

Sistem koji ovisi o jednom čovjeku

Da bi se razumjela važnost Putinovih komentara, potrebno je razumjeti kako funkcioniše moć u Rusiji, koja se opisuje kao personalistička autokratija – sistem u kojem je vlast koncentrisana u rukama jedne osobe.

U praksi to znači da se rat nastavlja jer Putin lično želi da se nastavi. Ta realnost, tvrde analitičari, i razlog je zašto američki predsjednik Donald Tramp nije uspio postići napredak u mirovnim pregovorima, jer je Putin odbijao svaki prijedlog koji bi zahtijevao značajniji kompromis.

Promjene na ratištu i ukrajinski udari

Stvarnost na ratištu danas se znatno razlikuje od ambicija koje je Moskva imala na početku invazije. Umjesto brze pobjede, Rusija je zaglavila u iscrpljujućem ratu bez značajnijih teritorijalnih pomaka uprkos ogromnim gubicima.

Istovremeno, Ukrajina je proširila svoju kampanju dalekometnih napada na rusku infrastrukturu, gotovo svake noći ciljajući rafinerije, vojne aerodrome i skladišta duboko unutar Rusije.

“Ukrajinski dronovi redovno pogađaju ruske rafinerije nafte, što je daleko efikasnije u usporavanju njene ekonomije nego što su sankcije”, rekao je David Marples, profesor na Univerzitetu Alberta.

Rastući strahovi u Kremlju

Jedan od najočitijih znakova tjeskobe u Kremlju su pojačana ograničenja pristupa internetu širom Rusije. Kontrolu nad internet infrastrukturom preuzela je Federalna sigurnosna služba (FSB), a vlasti su počele prekidati mobilni internet i javni Wi-Fi čak i u Moskvi.

Taj strah postao je posebno vidljiv uoči parade za Dan pobjede, kada su u Moskvi i Sankt Peterburgu isključene mobilne internet usluge zbog straha od ukrajinskih dronova. Kako bi osigurala mirnu paradu, Moskva je postigla dogovor s Ukrajinom: “Zamijenili su odsustvo dronova u Moskvi (9. maja) za 1.000 zarobljenika”, rekao je jedan visoki ukrajinski zvaničnik.

Šta Putinove riječi zapravo znače?

Analitičari upozoravaju da se Putinovi komentari ne bi trebali tumačiti kao odustajanje od ratnih ciljeva. Ključni pregovarački zahtjevi Moskve ostaju nepromijenjeni: teritorijalni ustupci i priznanje okupiranih teritorija.

Ipak, stručnjaci vjeruju da Kremlj sve više prepoznaje rizike. “Putinu postaje manje ugodno voditi rat”, rekao je Lough, dodajući da postoje izvještaji kako ruska predsjednička administracija već priprema poruke kojima bi svaki budući sporazum predstavila kao uspjeh.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kasnije je ublažio očekivanja, rekavši da Moskva vidi znakove da se rat bliži kraju, ali je odbio govoriti o rokovima. Analitičari zaključuju da Putin ne signalizira predaju, već pokušava politički upravljati rastućim umorom javnosti. “Kremlj možda preispituje upravljanje ratom, ali još ne i svoje temeljne ciljeve”, zaključio je Roos.