Putin je toliko namjestio izbore da je možda prevario i sam sebe

Putin je toliko namjestio izbore da je možda prevario i sam sebe

“Najvažniji ishod bilo kojih ruskih izbora je legitimitet”, rekao je Vladimir Putin najvišim ruskim izbornim zvaničnicima kada su se okupili u njegovoj rezidenciji izvan Moskve u novembru pa dodao: “To je temelj političke stabilnosti.”

U nedjelju, nakon tri dana glasanja, ti isti dužnosnici proglasili su uvjerljivu pobjedu predsjednika. Preliminarni rezultati pokazali su da je Putin osvojio rekordnih 87 posto glasova, uz odaziv od 73 posto, nadmašivši čak i najoptimističnija prokremaljska predviđanja.

U govoru nakon proglašenja “rezultata izbora” Putin je tu brojku iskoristio kao dokaz masovne podrške. Ali takvi očito namješteni izbori, na kojima su svi pravi suparnici unaprijed slomljeni, a moguće je da su čak i mrtvi glasali za Putina, nose rizik potkopavanja političke stabilnosti za kojom Putin toliko žudi.

Ovi izbori bili su istorijsko niska tačka za postsovjetsku Rusiju, piše Politico.

“Bez presedana”

“Tokom godina, predsjednička administracija stvorila je sve povoljnije uslove za sebe”, rekao je za Politico David Kankiya, iz nezavisne promatračke skupine Golos. “Ali ovaj put je dosegla vrhunac bez presedana.”

Čak i da se zanemari gušenje opozicije, glasanje je bilo najmanje konkurentno u modernoj istoriji Rusije: samo su tri kandidata odvojila Putina od izbora u Staljinovom stilu – sa samo jednim imenom na listiću.

Ovi “izbori” bili su i najmanje transparentni dosad: Nikad prije nije bilo tako malo nezavisnih promatrača s tako ograničenim pristupom. Znakovito je da je šef Golosa u zatvoru.

“Glasali su i mrtvi”

Na ovim se “izborima” prvi put u oko 29 ruskih regija, uključujući one koje su bile najsklonije protestima, glasanje odvijalo elektronskim putem. Nezavisni posmatrači su takvo glasanje opisali kao “crnu kutiju” osmišljenu za olakšavanje manipulacije glasovima.

Ali možda najflagrantnija nepravilnost u “ovom moru nezakonitosti”, kaže Ekaterina Schulmann, ruska politička analitičarka Carnegie Russia Euroazijskog centra u Berlinu, bila je glasačka vojska “mrtvih duša”.

To se posebno odnosi na glasove s “novih teritorija”, odnosno s ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom, za koje ruske vlasti vlasti tvrde da imaju oko 4.6 miliona potencijalnih glasača. Ta je brojka u skladu sa starom ukrajinskom statistikom iz mirnodopskih vremena, ali jedva da odgovara sadašnjem broju stanovnika.

“Očito je da u vrijeme rata ljudi ginu, sele se”, kaže Schulmann.

“Čista fikcija”

“Tamo je u toku rat, nema baš nikakvog javnog nadzora”, složio se Kankiya, dodajući da stanovnicima nije potreban ni ruski pasoš za glasanje. “Dakle, kakav god rezultat su vlasti poželjele, takav su i dobile. Ovdje ulazimo u sferu čiste fikcije.”

Zatim su tu bili deseci miliona državnih službenika i studenata koji su bili prisiljeni glasati.

Paradoksalno, redovi koji su se mogli vidjeti ispred nekih biračkih mjesta u petak – dan kada je većini bilo određeno da glasaju, vjerovatno kako bi se izbornim zvaničnicima dalo više vremena da dotjeraju rezultat na zadovoljavajući nivo – zapravo su bili prikaz ljudi “lišenih svojih glasačkih prava”, rekao je Kankiya.

“Kao u sovjetsko vrijeme, kada ste bili prisiljeni glasati, htjeli vi to ili ne”, rekao je, “uvjeren sam da apsolutna većina Rusa neće imati previše vjere u rezultate ovog glasanja”, dodao je Kankiya.

Iako se radi o izrazito očitom cirkusu, Kremlj možda i ne mari toliko. Umjesto mjerenja javnog raspoloženja, izbori pod Putinom nalikuju nacionalnom testu spremnosti državnog aparata. I ovaj put, kao i prošli put, aparat je prošao tekst.

Putinovi navodni suparnici se nisu ni pretvarali da žele pobijediti

Od državnih poduzeća do biblioteka, univerziteta i fabrika, nadređeni su svojim nižim rukovoditeljima davali upute kako i kada da glasaju, a zatim su ih maltretirali tražeći dokaze da su izvršili zadatak.

Čak ni na najvišem nivou niko od trojice navodnih Putinovih suparnika nije se usudio ni pretvarati da idu na pobjedu. Protekla tri dana glasanja pružila su Putinu sigurnost da je vertikala moći uspostavljena i da će Rusi učiniti što im se kaže.

Za Kremlj je to korisna potvrda uoči, po mnogima, turbulentnih vremena. Nakon izbora 2018., Rusima su predstavljene bolne mirovinske reforme. Sada se očekuje da bi Putin mogao pojačati mobilizaciju za rat u Ukrajini.

U sedmicama i mjesecima koji dolaze, Putin će također revidirati vladu, najvjerovatnije u korist tvrdolinijaša, piše politička analitičarka Tatjana Stanovaja, dodajući da će oni vjerovatno udvostručiti predanost Rusije ratnoj ekonomiji i ratnom moralu.

Protesti tokom izbornih dana

Putin će započeti svoj peti mandat u trenucima dok se u pozadini odvijaju najveći antiratni protesti od početka 2022. Odazivajući se pozivu da se okupe “u podne protiv Putina”, hiljade Rusa u nedjelju su, razasuti na oko 95.000 biračkih mjesta i gradova širom svijeta, izašli na ulice u znak neslaganja.

Nakon čekanja u redu za antiratnog kandidata Borisa Nadeždina i nedavno za sprovod Alekseja Navalnog, izlazak na ulice je naglasio da, uprkos represiji bez presedana, sposobnost Rusa da pruže otpor nije potpuno atrofirala.

“Kremlj je pretrpio tri udarca na imidž u par mjeseci”, rekao je Nikolaj Petrov, savjetnik u Chatham Houseu. “Imidž koji je Putin želio je uništen”, rekao je, ali je dodao da još nema vidljivih političkih posljedica.

Na više biračkih mjesta širom zemlje neki su ljudi također pokušali oštetiti glasačke kutije i biračka mjesta, polijevanjem glasačkih listića zelenom bojom i tintom ili izazivanjem požara. Iako nije jasno šta je tačno motiviralo te ljude (jedna verzija je da su bili prevareni), mnogi su promatrači sabotažu vidjeli kao izraz vlastitog bijesa i frustracije.

“Publika Kremlja je elita, nju Putin mora uvjeriti da nije oslabila”

Naposljetku, mnogi su Rusi odlučili poništiti svoj glasački listić tako što su označili nekoliko kućica i dodali vlastite antiratne poruke ili zapisali imena opozicionih političara, poput Navalnog.

Te poruke neće pročitati Putin, ali one će proći kroz ruke hiljada izbornih dužnosnika, pa i onih viših. “Glavna publika za Kremlj je elita, ona je ta koja mora biti uvjerena da u proteklih šest godina Putinova pozicija nije oslabila, nego je ojačala”, rekao je Petrov.

Dodaje kako bi ih bilo teško prevariti upravo zato što su učestvovali u izbornom namještanju i stoga znaju koliko se službena slika razlikuje od stvarnosti. Putin, međutim, to neće znati – jer će mu njegovi poslušnici nedvojbeno predstaviti uljepšanu verziju posljednja tri dana.

“Moglo bi doći do velikog razdora”

“Ovdje bi moglo doći do velikog razdora”, kaže Petrov. “Objektivno, izbori nisu ojačali poziciju Kremlja. Ali subjektivno, Putin bi mogao imati dojam da uživa potpunu podršku i da sada ima odriješene ruke.”

Ironično, više nego iko drugi, upravo je Putin taj koji bi mogao biti najveći gubitnik vlastitih namještenih glasova.

“Ako elita vidi da pod pritiskom Kremlja danas iznosi brojke koje se znatno razlikuju od stvarnih, izvući će svoje zaključke”, rekao je Petrov. “Oni će gledati oko sebe i pitati se na koga bi se trebali kladiti kao na sljedećeg šefa.”

Index.hr

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE

NAJNOVIJE