Putin mu je dao sve, održao ga na vlasti, a sada traži nešto što će bez sumnje završiti katastrofom

Aleksandar Lukašenko duguje ogroman dug Kremlju i taj ček bi mogao doći na naplatu.

Autoritarni čelnik Bjelorusije preživio je na vlasti samo zahvaljujući financijskoj i vojnoj podršci Rusije, što mu je omogućilo da prevaziđe masovne javne proteste nakon lažiranih predsjedničkih izbora 2020. No sada ruski predsjednik Vladimir Putin traži još vojnika jer njegova invazija nailazi na sve veće probleme zahvaljujući odlučnom ukrajinskom otporu, piše Politico.

Lukašenko je već dao ogromnu pomoć Rusiji. Dopustio je ruskim trupama da uđu u njegovu zemlju radi vojnih vježbi, a zatim napadaju prema jugu prema Kijevu. Rusi također koriste bjeloruske ceste i željeznicu za opskrbu svojih invazionih snaga, lansiraju projektile i avione s bjeloruskog teritorija, liječe ranjene vojnike u bjeloruskim bolnicama i koriste bjeloruske mrtvačnice za sve veći broj ruskih mrtvih.

“Ako nam dođu s teškim ozljedama, mi ih liječimo. Šta nije u redu s tim? Mi ćemo pružiti liječenje i podržat ćemo”, rekao je Lukašenko novinarima krajem februara.

Lukašenko je u petak posjetio Moskvu, gdje mu je obećana ažurirana vojna oprema. Bjeloruska vojska također je rekla da pojačava svoje trupe duž granice. No, unatoč rastućoj uzbuni iz Ukrajine da će se Bjelorusija pridružiti ruskom napadu, bjeloruska vojska od 48.000 ljudi zasad stoji na oprezu.

“Pokret vojnika ni na koji način nije povezan s pripremom, a kamoli sudjelovanjem bjeloruske vojske u specijalnoj vojnoj operaciji u Ukrajini”, rekao je Viktor Gulevič, načelnik Glavnog štava bjeloruske vojske i zamjenik ministra odbrane.

Nepopularni rat

Postoji dobar razlog za taj oprez. Pridruživanje napadu na Ukrajinu bilo bi krajnje nepopularno – istraživanje je pokazalo da samo 3 posto Bjelorusa podržava takvu ideju, prema Ryhoru Astapeniji, koji vodi bjelorusku inicijativu u Chatham Houseovom programu za Rusiju i Euroaziju – i moglo bi slomiti vojsku koja je jedna ključnih stubova koji drže Lukašenka na vlasti.

“Bjeloruska vojska se nikada nigdje nije borila, vojska nije spremna za vanjske sukobe”, rekao je Valery Sakhashchyk, penzionisani vojni potpukovnik i bivši zapovjednik 38. zračno-desantne brigade sa sjedištem u gradu Brestu u blizini granice s Ukrajinom. “Lukašenko je daleko od toga da bude budala. On razumije da postoji veliki rizik da bjeloruska vojska neće uspjeti, da će pretrpjeti velike gubitke, a onda bi se njegovi posljednji pristaše vrlo lako mogli distancirati od njega — a to bi bila katastrofa [za Lukašenka].”

Neočekivano snažan otpor Ukrajine upropastio je dobro opremljenu rusku vojsku i predstavljao bi veliki problem za manju i za rat manje spremnu bjelorusku vojsku.

“Odličan rad ukrajinskih snaga najvažniji je faktor” koji je spriječio Bjelorusiju da se pridruži Rusiji, rekao je Sakhashchyk, koji sada živi u egzilu u Poljskoj. “Niko nije očekivao takav razvoj situacije. Djelovanja ukrajinske vojske, snaga teritorijalne odbrane i stanovništva premašila su sva očekivanja.”

Andriy Zagorodnyuk, ukrajinski ministar odbrane 2019.-2020. i bivši savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodymyra Zelenskyyja, vjeruje da bjeloruski vojnici ne bi bili ozbiljan problem za ukrajinske snage.

“Neće poslati velike snage, neće rasporediti 20.000 vojnika. Radije će poslati nekoliko bataljuna. Bjelorusija nije u poziciji poslati bilo kakvu značajnu grupu”, rekao je. “Osim toga, nema gladi za ratom — ni u vojsci, ni među civilima. A propaganda tamo ne funkcionira kao u Rusiji.”

Sve su strašnija upozorenja iz Kijeva da će Lukašenko podleći pritisku Kremlja i pridružiti se Rusima. Krajem prošle sedmice vlada je navela da će ruski avioni napasti bjelorusko selo kako bi pružili izgovor za invaziju – nešto što se nije dogodilo.

U nedjelju je Oleksij Danilov, šef ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i odbranu, rekao: “Ruska federalna sigurnosna služba i specijalne službe uvjeravaju Bjeloruse da se presvuku u ruske uniforme i da uđu na naš teritorij pod ruskim zastavama.”

Ostati oprezan

Lukašenko se za sada ograničava na logističku i bujnu verbalnu podršku Putinu.

“Ljudi počinju shvatati šta je šta i ko je u pravu”, rekao je tokom svog posjeta Kremlju, osuđujući zapadne sankcije Bjelorusiji i Rusiji kao “nezakonite svinjarije” i optužujući Ukrajinu da planira napad na Bjelorusiju prije nego što je Rusija započela svoju invaziju u februaru 24.

Lukašenko je u petak rekao vojnom zapovjedništvu zemlje da će Minsk ograničiti svoje djelovanje na zaštitu ruskih snaga u Bjelorusiji od ukrajinskog napada.. „[Moramo djelovati] kako ne bi mogli prekinuti opskrbnu liniju ruske vojske tako da ne mogu doći u stražnji dio ruske vojske i zabiti ih s leđa”, rekao je.

U međuvremenu, u Ukrajini, stotine bjeloruskih prognanika formirale su bataljon kako bi se pridružile ukrajinskoj odbrani od Rusije.

Opozicija upozorava na posljedice ako se Bjelorusija pridruži Rusiji.

Svetlana Tikhanovskaya, opoziciona čelnica koja se natjecala protiv Lukašenka 2020., pozvala je u BBC-jevom intervjuu sve bjeloruske trupe koje su prisiljene pridružiti se ruskoj invaziji “da prebjegnu, pređu na stranu ukrajinskih trupa i bore se za ukrajinski narod”.

Raport.ba