Radnici u BiH bi dio povišice zamijenili za slobodne dane

SARAJEVO, BANJALUKA – Brojni radnici u Bosni i Hercegovini bili bi spremni da zamijene dio povišice za više odmora, odnosno za slobodne dane.

Ukratko:

• Četvrtina radnika pristala bi dio povišice zamijeniti za više slobodnih dana.
• Zaposleni u BiH u prosjeku žele oko 30 dana godišnjeg odmora.
• Mnogi ostaju dostupni kolegama i šefovima čak i tokom odmora.
• Šta ovakvi rezultati govore o tržištu rada i zadovoljstvu zaposlenih?

Pokazalo je to regionalno istraživanje o godišnjim odmorima koje je sprovela grupacija “Alma Career” u okviru koje djeluju portali za zapošljavanje u regiji, među njima i MojPosao.ba, a u prilog tome da je radnicima potrebno više slobodnih dana govori i činjenica da je istraživanje pokazalo da radnici žele 30 dana godišnjeg odmora.

Zašto radnici u BiH žele više dana godišnjeg odmora?

Kada je riječ o zamjeni dijela povišice za slobodne dane, ovo istraživanje pokazuje da bi na to pristalo 25 odsto ispitanika, dok bi 43 odsto takvu odluku razmotrilo u zavisnosti od iznosa povišice. S druge strane, 32 odsto ne bi pristalo na zamjenu.

“Rezultat pokazuje da slobodno vrijeme zaposlenima više nije samo zakonsko pravo, nego benefit koji može značajno uticati na zadovoljstvo, privlačenje i zadržavanje kvalitetnih radnika”, navodi se u istraživanju.

Sem što bi više dana odmora željeli radnici u BiH, istu želju imaju i radnici u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, gdje je istraživanje takođe provedeno.

Koliko godišnjeg odmora trenutno imaju zaposleni u BiH?

“Ispitanici u Bosni i Hercegovini u 2026. godini u prosjeku imaju 21,6 dana godišnjeg odmora, što je blagi rast u odnosu na prošlogodišnjih 21,1 dan. Ipak, njihove potrebe i očekivanja znatno su veći: u prosjeku bi željeli 29,6 dana odmora, odnosno gotovo osam dana više”, dodaju iz MojPosao.ba navodeći da potreba za dužim odmorom raste i s godinama radnika.

Zanimljivo je da zaposleni u državnim kompanijama i institucijama imaju prosječno 24,1 dan odmora, u privatnim kompanijama u stranom vlasništvu 22,4 dana, a u domaćim privatnim kompanijama 20,5 dana.

Da li se zaposleni mogu zaista odmoriti tokom godišnjeg?

Međutim, iako radnici žele više dana godišnjeg, istraživanje je pokazalo da mnogi i tokom odsustva s posla ostaju u komunikaciji s nadređenima.

“Nadređenima je tokom odmora uvijek ili često dostupno 42 odsto ispitanika, kolegama iz vlastitog odjela 33 odsto, a kolegama iz drugih odjela 22 odsto. Rezultati pokazuju da značajan broj zaposlenih ni tokom godišnjeg odmora ne uspijeva u potpunosti napraviti odmak od posla, što može uticati na kvalitet odmora i oporavka”, dodaju oni.

Šta kažu poslodavci o željama radnika?

Rezultati istraživanja i želje radnika nisu iznenadile Sašu Trivića, potpredsjednika Unije poslodavaca Republike Srpske, koji ističe da se to ne dešava od juče, već da je želja za više odmora trend koji se javlja godinama unazad.

“Mi se naravno nastojimo prilagoditi tome. Naravno, imaju i oni drugi koji bi radili više. Neki bi radili manje. Na poslodavcima je da se primaknu što je više moguće željama radnika. To je trend koji je već par godina prisutan na tržištu. Odavno plata nije najvažniji instrument”, kaže on za “Nezavisne novine”.

Šta o rezultatima istraživanja kaže Savez sindikata?

S druge strane, Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da mu je teško komentarisati ove podatke navodeći da nije siguran da je pametno da se radnici odriču prihoda koji im pripadaju.

“Plate radnika su skromne imajući u vidu cijene i troškove u BiH i inflaciju, cijene osnovnih životnih namirnica i cijene sindikalne potrošačke korpe”, kaže on, dodajući da nema potrebe da se radnici odriču dijela povišice ili plate.

On dodaje da je Zakonom o radu u Republici Srpskoj predviđeno da svaki radnik koji ima više od šest mjeseci radnog staža u kompaniji ima pravo na puni godišnji odmor u trajanju od 20 radnih dana, odnosno četiri sedmice po pet radnih dana.

“Kolektivnim ugovorom je obaveza ugovoriti i veći godišnji odmor na osnovu godina radnog staža i eventualno složenosti posla na kome radi radnik”, navodi Ružičić.