Radnik iz BiH u Njemačkoj: Plate veće za 150 eura, ali bojimo se jedne mogućnosti

Povećanje minimalne satnice u Njemačkoj, koje je stupilo na snagu 1. januara i sada iznosi 13,90 eura bruto po satu, predstavlja jednu od najznačajnijih promjena na tržištu rada u posljednjih nekoliko godina. Ova odluka trebala bi poboljšati položaj oko četiri miliona zaposlenih, odnosno gotovo deset posto ukupne radne snage. Među njima je veliki broj radnika u sektorima niskih plata, poput ugostiteljstva, trgovine, poljoprivrede, logistike i skladištenja.

Dok sindikati i vlasti ističu socijalnu korist i jačanje kupovne moći građana, brojni mali poduzetnici i proizvođači upozoravaju na rast troškova, pad konkurentnosti i moguće negativne posljedice po zapošljavanje. Posebno se postavlja pitanje kako ove promjene utiču na radnike iz Bosne i Hercegovine koji rade u Njemačkoj, često upravo na poslovima obuhvaćenim minimalnom platom, piše Večernji list.

Ugostitelji upozoravaju na rast troškova

Jedan ugostitelj iz Mainza smatra da povećanje minimalne satnice nije u potpunosti promišljeno. U svom restoranu i dva kafića zapošljava 15 stalno zaposlenih radnika i oko 60 osoba na mini poslovima. Kako ističe, problem nije u pomoćnoj radnoj snazi, već u nedostatku kvalifikovanih radnika.

Oglas

VEZANI TEKST Njemačka od januara 2026. uvodi novu vrstu penzije

Ako pomoćne radnike mora plaćati gotovo 14 eura po satu, tada i kvalifikovani zaposlenici moraju dobiti proporcionalno veće plate, što za mnoge male ugostitelje postaje neizdrživo. Poseban problem vidi u smanjenju razlike između plata, jer se može dogoditi da stalno zaposleni kuhar na kraju zarađuje manje od nekvalifikovane ispomoći.

Poskupljenja i pritisak na male proizvođače

Zbog rasta troškova rada, ugostitelj očekuje poskupljenje hrane i pića, što će se neminovno prenijeti na potrošače. Slične brige imaju i mali proizvođači. Mesar Walter Adam iz okoline Landaua kaže da svojim kupcima ne može jednostavno nametnuti više cijene jer ljudi već sada pažljivo paze na svaki euro.

Povećanje minimalne satnice automatski povlači i rast plata stalno zaposlenima, a kako nadoknaditi te troškove, još uvijek ne vidi jasno. Ipak, uprkos očekivanjima slabije dobiti, ostaje umjereni optimista.

Teška situacija u poljoprivredi

U poljoprivredi je situacija još teža. Povrtlar Martin Steig iz Falačke, koji zapošljava deset sezonskih radnika, procjenjuje da će ga nova minimalna satnica godišnje koštati dodatnih 20.000 eura. Dobit je već sada mala, a uz visoke troškove proizvodnje i birokratiju, sve više poljoprivrednih gazdinstava odustaje od posla, upozoravaju predstavnici poljoprivrednih zadruga.

Procjene ekonomista i stav sindikata

Ekonomisti upozoravaju da povećanje minimalne plate stvara pritisak i na ostale nivoe plata. Kvalifikovani radnici traže veće zarade kako bi se zadržala razlika u odnosu na minimalac, ali mnoga preduzeća to mogu ispuniti samo djelimično.

Konzervativni institut ifo procjenjuje da bi više od svakog petog pogođenog preduzeća moglo smanjiti broj zaposlenih. Sindikati, s druge strane, takve prognoze nazivaju pretjerano pesimističnim i podsjećaju da se slični strahovi nisu ostvarili prilikom uvođenja minimalne plate 2015. godine. Ipak, većina stručnjaka slaže se da će cijene u mnogim sektorima rasti, što će na kraju osjetiti i potrošači.

Radnici iz BiH između olakšanja i neizvjesnosti

U tom kontekstu radnici iz Bosne i Hercegovine nalaze se u specifičnom položaju. Veliki dio njih zaposlen je upravo u sektorima obuhvaćenim minimalnom platom. Za mnoge povećanje satnice donosi konkretno olakšanje, ali i nove neizvjesnosti.

Redakciji se javio 34-godišnjak iz okoline Tuzle koji već godinama radi u logističkom centru u Bavarskoj. Nova minimalna satnica će mu značiti oko 150 eura više mjesečno. “To nije malo, pogotovo kada plaćaš stan, režije i šalješ novac porodici u BiH. Svaki euro se računa”, rekao je.

Ipak, dodaje da među kolegama postoji strah da bi poslodavci mogli smanjiti broj radnih sati ili ukinuti dodatke kako bi nadoknadili veće troškove rada. “Nama migrantima je uvijek malo teže. Drago nam je kada plata raste, ali se bojimo da će to poslodavci negdje drugo ‘uzeti’”, objašnjava.

Širi efekti na doznake i ekonomiju

Za mnoge radnike iz BiH povećanje minimalne plate ima i širi značaj jer utiče na doznake koje šalju kući, a koje su važan izvor prihoda za njihove porodice i lokalne ekonomije. Istovremeno, ako dođe do rasta cijena ili smanjenja broja radnih mjesta, pozitivan efekat mogao bi se brzo istopiti.

U konačnici, povećanje minimalne satnice u Njemačkoj donosi jasnu korist dijelu zaposlenih, ali otvara i niz pitanja o dugoročnoj održivosti malih preduzeća, konkurentnosti domaće proizvodnje i stabilnosti radnih mjesta.