Rastu cijene novih i polovnih automobila, ali raste i potražnja u odnosu na prošlu godinu

Prodaja automobila u našoj zemlji kako polovnih tako i novih u prošloj godini bila je manja za 25 do 27 posto u odnosu na godinu prije. Međutim, ove godine stanje se popravlja.

Iz Privredne komore Federacije BiH kažu da je se ove godine bilježi konstantan rast prodaje.

“Imamo puno veće zahtjeve tržišta nego što možemo ponuditi kada je riječ o novim automobilima. Identična je situacija i s polovnim automobilima. Prema podacima koje imamo, svi oni koji su prošle godine htjeli kupiti automobil, odgodili su to zbog neizvjesnosti u uslovima pandemije, i tek sada se odlučuju za nabavku automobila. Tako od marta ove godine imamo više narudžbi i isporuka novih automobila. Drugi faktor za povećanu potražnju je turistički sektor. Kako su od maja počele najave više posjeta stranih turista, mahom iz arapskih zemalja, to je rezultiralo povećanim zahtjevima rent-a-car kuća, koje su važan klijent nama koji se bavimo prodajom automobila. Mogu reći da se iz mjeseca u mjesec prodaja novih automobila povećava za 15 – 20 posto”, kazao je za Klix.ba Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH.

Da je prodaja u prošloj godini pala za 25 – 30 posto kazali su nam i iz kompanija Guma M i AC Blok, koje se bave prodajom automobila.

“Tržište pokazuje znakove oporavka. Naša kuća je u prvom polugodištu 2021. godine ostvarila rast od 40 posto u poređenju s prošlom godinom, ali i dalje je to manje u odnosu na 2019. godinu”, kazao nam je Danijel Despotović, direktor kompanije AC Blok, koja je koncesionar Peugeota.

Davorin Vidačković, direktor prodaje u firmi Guma M, ističe kako je pandemija zaista utjecala na odluke potrošača da kupe novi automobil, ali kako rezultati za 2021. godinu govore ipak da se tržište malo oporavilo te da ono raste za oko 15 posto u odnosu na prvu pandemijsku godinu.

Što se tiče cijena i polovnih i novih automobila, one su u proteklom periodu rasle te su one za nove automobile veće od 1,5 do 2 posto, dok su za polovne automobile cijene porasle za tri do četiri posto. Razlog za to, kaže Muratović, je povećana cijena transporta na svjetskom nivou.

“Svi dobavljači s kojima sarađuje autoindustrija povećali su cijene dijelova i komponenti, tako da je to sve rezultiralo jednim inflatornim povećanjem cijena automobila. I u narednom periodu očekuje se rast cijena automobila sa SUS motorima, to su dizeli i benzinci, a može se očekivati pad cijena električnih i hibridnih automobila. Razlog za to je što tehnologija za automobile sa SUS motorima postaje skuplja. Evropska unija nametnula je rigorozne mjere prekoračenja zagađenja koje dolazi od transporta, što također rezultira povećanjem cijena automobila”, istakao je Muratović.

Prošle godine, kako je kazao Despotović, cijena modela marke Peugeot bila je manje-više stabilna, međutim u 2021. godini došlo je do rasta cijena.

“Cijene novih vozila konstantno, ali ne pretjerano, rastu. Jedan od bitnih uzroka rasta su dodatni troškovi proizvođača da postignu što manju prizvodnju CO2. Valja spomenuti da rastom cijena zavisnih troškova, repromaterijala, troškova transporta, kao i nedostatak mikročipova na svjetskom nivou pogoduju i nedostatku količina novih vozila, ali i rastu njihovih cijena. Trenutno je veći problem od rasta cijena nedostatak količina u proizvodnji novih vozila, uzrokovanih nedostatkom mikročipova. Samo jedna tvornica u Tajvanu proizvede 60 posto ukupne proizvodnje mikročipova za automobile. Sve veće i rigoroznije ekološke norme koje se trenutno vrlo teško postižu s vozilima na klasična goriva, nalažu proizvođačima transfer u proizvodnju i plasman električnih vozila”, kaže Jelić.

Jelić se nada da će na krilima zapadnih razvijenih zemalja i Bosna i Hercegovina uskoro prepoznati značaj električnih vozila i početi davati poticaje za kupovinu, kako bi zaposleni u automobilskoj industriji mogli početi komercijalizaciju električnih vozila.

“Ili možemo ostati zemlja trećeg svijeta, gdje će i dalje primarni biti uvoz i prodaja polovnih automobila, koje razvijene zemlje svijeta klasificiraju kao otpad”, poručio je Jelić.