Ratari zadovoljni prinosima, nezadovoljni otkupnom cijenom pšenice

Žetva pšenice u Semberiji počela bez poznate otkupne cijene. Ratari traže najmanje 45 feninga po kilogramu i najavljuju proteste.

Žetva pšenice u Semberiji je počela, ali ratari i dalje ulaze u novu sezonu bez informacije o otkupnoj cijeni. Iako se nezvanično spominje iznos od 30 feninga po kilogramu, proizvođači smatraju da bi takva cijena dodatno ugrozila njihovu proizvodnju. Dok jedni najavljuju proteste, drugi razmišljaju o potpunom napuštanju poljoprivrede.

Na pojedinim parcelama prvi hektari već su požnjeveni, a proizvođači navode da su prinosi uglavnom zadovoljavajući. Ipak, ističu da će konačan finansijski rezultat zavisiti isključivo od cijene po kojoj će pšenica biti otkupljena.

Ratari traže višu otkupnu cijenu

Predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice Savo Bakajlić smatra da bi otkupna cijena morala biti znatno veća od iznosa koji se trenutno spominje.

“Realna cijena bila bi 45 feninga po kilogramu, a za pšenicu boljeg kvaliteta mogla bi biti i viša. Mnogi se pozivaju na cijene u zemljama okruženja. Trenutno je u Hrvatskoj oko 16 eurocenti, u Srbiji oko 20 dinara, što je nešto više od 30 feninga. Međutim, sve ispod 50 feninga za nas znači da nema zarade. Kada posljednji klas bude skinut s njive, najavit ćemo proteste”, kazao je Bakajlić

Sve više proizvođača odustaje

Nezadovoljstvo među poljoprivrednicima sve je izraženije. Dio njih razmatra odustajanje od proizvodnje, dok oni koji imaju vlastita gazdinstva sa stokom pšenicu radije skladište nego prodaju po cijeni koju smatraju neprihvatljivom. Navode da im se više isplati iskoristiti je za ishranu stoke nego je prodati, posebno jer nusproizvodi prerade pšenice na tržištu dostižu gotovo istu vrijednost kao i samo zrno.

Poljoprivredni proizvođač Branko Rikić smatra da tvrdnje kako je cijena od 30 feninga zadovoljavajuća ne odražavaju stvarno stanje na terenu.

“Taj neki šeširlija izašao je s pričom da je cijena od 30 feninga zadovoljavajuća. Možda jeste njemu, kada pokupi sve poticaje od nas malih poljoprivrednika i proizvođača. Ja, kao mladi poljoprivrednik, još ću se ove godine baviti poljoprivredom, a onda sam odlučio da odustanem”, rekao je Rikić.

Na sličan način postupa i poljoprivredni proizvođač Radenko Arsenović, koji pšenicu ne prodaje već je koristi u vlastitoj proizvodnji.

“Pošto imam stoku, na ovim cijenama koje su prisutne posljednjih godina uopšte ne predajem pšenicu. Skladištim je i koristim za ishranu stoke”, izjavio je Arsenović.

Traže drugačiji obračun podsticaja

Osim pitanja otkupne cijene, proizvođači ukazuju i na način raspodjele podsticaja. Smatraju da sadašnji sistem, koji se temelji na ostvarenim prinosima, stavlja u nepovoljan položaj poljoprivrednike čije se njive nalaze na zemljištu slabijeg kvaliteta.

Poljoprivredni proizvođač Mika Zekić smatra da bi prilikom obračuna podsticaja trebalo uzeti u obzir kvalitet zemljišta.

“Potrebno je napraviti korekciju, jer dolazim s područja gdje je zemljište šeste i sedme klase. Mi ne možemo ostvariti prinose kao na zemljištu prve, druge i treće klase. Moj prijedlog je da se prilikom dodjele podsticaja u obzir uzima i klasa zemljišta. Imamo dovoljno administracije koja može utvrditi o kojoj je kategoriji riječ”, naglasio je Zekić.

Poljoprivrednici upozoravaju da problem nije samo ovogodišnja žetva, već činjenica da se svake godine suočavaju s istom neizvjesnošću oko otkupne cijene. Ukoliko konačna cijena ostane na nivou koji se trenutno spominje, poručuju da će svoje nezadovoljstvo iskazati protestima, stoji u videopriogu Federalne.