Portal 072info

Reforma za spas ili konačni bijeg iz BiH: Plafon nam je 800 KM

O rasterećenju privrede u Bosni i Hercegovini se razmišljalo dvadesetak godina. Oni koji su rođeni u vrijeme takozvane Buldožer inicijativeuskoro će postati punoljetni, a istinskog rasterećenja privrede i radničkih plata i dalje nema. Buldožer inicijativu, podsjetimo, inicirao je krajem 2002. sada već pokojni visoki predstavnik u BiH Paddy Ashdown kada je zajedno s predstavnicima najvažnijih finansijskih organizacija osnovao Buldožer komisiju koja je trebalo da u 150 dana provede 50 reformi koje su dogovorene u razgovorima s predstavnicima 500 firmi u BiH.

Kako god, zadatak je bio da se ukine duplo oporezivanje, te ubiju ostale komplikovane procedure koje su uništavale radna mjesta. Naravno, ovo nije bio jedini pokušaj da se od BiH napravi zemlja ugodna za život i poslovanje. Vijeće stranih investitora u BiH je napravilo takozvanu Bijelu knjigu koja svake godine ima novo izdanje, a u kojoj su predstavnici stranog kapitala vlastima objašnjavali kako poboljšati poslovni ambijent u BiH.

image

Javna potrošnja: Šta je država prihodovala od 2016. do 2018.? Izvor: Udruženje poslodavaca FBiH

Nikad im dosta

Udruženje poslodavaca FBiH je, također, imalo niz ideja, a jedna od posljednjih je inicijativa 25+6+5, odnosno set prijedloga novih zakona čijim usvajanjem bi se trebala rasteretiti privreda i poboljšati poslovni ambijent. I koliko god se političke moći i ekonomske pameti potrošilo na sređivanje ekonomije i uslova poslovanja, danas, 24 godine nakon završetka rata, i dalje je vlastima lakše i lagodnije pričati o bilo kojoj temi koja će donijeti neki jeftini politički poen, nego o tome kada će se u BiH isplatiti pokretanje biznisa, ali i školovanje za rad za neku pristojnu platu.

Zašto je u BiH teško poslovati i živjeti? Opterećenje na platu iznosi do 72 posto. To znači da je poslodavac dužan da nekome ko radi za mjesečno 2.000 KM neto plate, uplati 3.400 KM. Za neto platu od 800 KM, poslodavac je dužan da isplati dodatnih 450 KM ili nešto više od 1.200 KM. Od tih 450 KM, 300 KM ide “preko leđa radnika”, a 150 KM na teret poslodavca. Najgora od svega je činjenica da je ovoj državi uvijek malo, koliko god da joj se novca da. Fiskalnih i parafiskalnih nameta nikad dosta jer valja vratiti kredite i isplatiti uhljebljene.

Milićević: Sve plate do 800 KM neto bit će oslobođene plaćanja poreza na dohodak, a plate iznad 800 KM imat će jednu stopu od 13 posto

Vlada FBiH je krajem septembra utvrdila amandmane na zakone koji bi, kažu u Vladi, trebali rasteretiti privredu i radničke plate. Riječ je o zakonima iz takozvane Reformske agende koji su trebali biti izmijenjeni odmah nakon što je prije nekoliko godina usvojen novi Zakon o radu. Zakoni su s amandmanima na usvajanje upućeni u Parlament FBiH, a ako se usvoje na vrijeme, njihova primjena će početi 1. januara naredne godine.

Suština izmjena Zakona o doprinosima je smanjenje zbirne stope sa 41,5 na 32,5 posto i to 18 posto za penziono osiguranje, 13,5 za zdravstveno i jedan posto za osiguranje od nezaposlenosti. Izmjenama Zakona o porezu na dohodak je utvrđeno da se na neto plate do 800 KM mjesečno ne plaća porez na dohodak.

Reformski zakoni su s amandmanima do Predstavničkog doma Parlamenta FBiH stigli 9. oktobra i kada se trebala održati sjednica na kojoj bi se glasalo, sjednica je pod nerazjašnjenim okolnostima odgođena jer su (nezvanično) poslanici HDZ-a imali primjedbu na prijedlog da se u novom zakonu o porezu na dohodak dobici na igrama na sreću do 100 KM oporezuju stopom od 13 posto. Ovu nezvaničnu informaciju iz HDZ-a nisu potvrdili, tako da je ostalo nejasno zbog čega je sjednica odgođena.

Kako god, ministrica finansija FBiH Jelka Milićević nekoliko dana ranije je obrazlažući promjene u načinu oporezivanja ličnog dohotka u FBiH rekla da se “došlo do rješenja da se zbog uvećanja prosječne plate u FBiH prag nulte stope pomakne sa 700 na 800 KM”.

“To znači da će sve plate do 800 KM neto biti oslobođene plaćanja poreza na dohodak, a plate iznad 800 KM imat će jednu stopu od 13 posto. To neće ugroziti budžete kantona i općina i na određeni način će pravilno rasporediti opterećenje poreza na dohodak na više plaće”, rekla je Milićević.

Oporezivanje dividende

No, šta god rekli i mislili u Vladi FBiH o ovoj, kako kažu, reformi, ekonomisti i poslodavci su u najmanju ruku sumnjičavi da će doći do povećanja plata i istinskog rasterećenja privrede. I najveća opoziciona partija SDP je protiv.

Iz Udruženja poslodavaca FBiH su rekli da je trebalo osloboditi plaćanja poreza one koji svoju dobit reinvestiraju, a sa 10 posto oporezovati dividendu. Ima i onih koji smatraju da su stope poreza na dohodak trebale biti progresivne, odnosno da porez na dohodak raste kako raste plata. Tu su i oni koji smatraju da je Vlada FBiH, ako je zaista željela pomoći najugroženijim, granicu oporezivanja trebala staviti na 1.185 KM jer i s prosječnom platom od 911 KM u FBiH se može pokriti tek 38 posto mjesečne potrošačke korpe.

Da ne bismo pametovali i objašnjavali šta sve koči bolji život u ovoj zemlji, riječ dajemo privrednicima, ekonomistima, sindikatu i opoziciji (pozicija je svoje rekla na početku teksta).

Predsjednik Udruženja prevoznika za unutrašnji i međunarodni transport Republike Srpske Nikola Grbić za Dane kaže da je prošle godine iz BiH otišlo oko 4.500 profesionalnih vozača, a preregistrovano u Sloveniju i druge zemlje Evropske unije oko 1.300 prevozničkih firmi. Razlog su male plate za koje vozači više ne žele raditi u našoj zemlji.

“Da bismo zadržali vozače, trebaju se smanjiti nameti na plate, akcize i obaveze kod registracije teretnih motornih vozila, putarine i slično. Zasad vlast u RS-u nema razumijevanja za razgovor, a kamoli za djelovanje po tom pitanju. Mislim da je, računajući ovu i prošlu godinu, već pet do šest hiljada profesionalnih vozača napustilo BiH. Nama u BiH u ovom trenutku nedostaje više od 4.500 profesionalnih vozača za gradski, prigradski i teretni saobraćaj. S ovakvim nametima u BiH je teško dati vozačima platu od 700 do 1.000 KM maksimalno, a u EU su plate od 2.500 do 3.000 eura. U Banjaluci nema nijednog profesionalnog vozača, taman kada bi ga platili suhim zlatom. Autobuse voze vozači-penzioneri. Osim nameta, problem je i spor protok tereta preko carinskih terminala na kojima se čeka po dva-tri dana. Lakše nam je otići u Holandiju i vratiti se nego do Beograda i nazad”, priča Grbić.

Ećo: Tražimo rasterećenje za oko 20 posto, čime bismo došli do opterećenja od 26,5 posto. Taj procenat smatramo realnim i reformskim

Suhad Ećo, vlasnik kompanije Ećo inside koja se bavi proizvodnjom namještaja, kaže da u prilog činjenici kako prostora za značajnije smanjenje opterećenja ima ide i podatak da je 2018. rast javnih prihoda iznosio 1,3 milijarde KM u FBiH, a u prvih šest-sedam mjeseci ove godine prihodi su porasli za oko 7,4 posto u odnosu na prošlu godinu.

Rast javnih prihoda

“Javni prihodi konstantno rastu, a s druge strane nema nikakvog rasterećenja privrede. Rast javnih prihoda u FBiH 2018. od indirektnih poreza iznosi 615 miliona KM, od poreza na dobit 150 miliona, a od doprinosa 452 miliona KM. Opterećenje plate u FBiH je 72 posto na neto platu. Opterećenje bruto plate je 41,5 posto. Mi poslodavci tražimo da se ovo rastereti za oko 20 posto, čime bismo došli do opterećenja od 26,5 posto”, priča Ećo.

Ovaj procenat poslodavci smatraju realnim i reformskim. S druge strane, podsjeća sagovornik Dana, Vlada FBiH kaže da je minimalna plata 406 KM plus 280 KM neoporezivog dijela (topli obrok i prevoz).

“Vlada kaže da će u novom prijedlogu zakona sve oporezovati i doći do nulte stope od 33,5 posto. Mi smatramo da to nije rasterećenje, a vlast odgovara da naš prijedlog nije podnošljiv jer bi to narušilo stabilnost fondova. Prihvatamo i tu argumentaciju, ali zašto ne bismo u prvom koraku išli sa stopom od 31,5, pa da idemo u postepeno smanjenje i da se svake godine doprinosi smanjuju od dva do četiri posto? Sve je vrlo jasno: ako Vlada svake godine u kontinuitetu ima rast prihoda, i mi od nje tražimo da nas u kontinuitetu rasterećuje. Za četiri do šest godina doprinosi bi se smanjili za 20 posto. E to bi bila reforma i u tom slučaju naša privreda bi postala konkurentna, kao i naši proizvodi na međunarodnom tržištu. Tada bi se prvi put pojavio prostor za povećanje plata na osnovu smanjenja doprinosa”, kaže Ećo.

Naš sagovornik ističe da nema ništa sporno u tome da se radnicima povećaju plate jer su zaista male. Ali, smatra on, mnogi poslodavci to nisu u stanju učiniti jer bi u trenutnim uslovima poslovanja postali nelikvidni.

“Kompletno rasterećenje koje omogući Vlada treba ići na povećanje plata. To bi čak trebalo i ozakoniti kako ne bi došlo do zloupotreba i bogaćenja poslodavaca na osnovu smanjenja stopa. Ako bismo se našli na stopi od 31,5 posto, mogli bismo minimalne i prosječne plate odmah povećati za 100 do 200 KM. Također, računali smo i došli do zaključka da bi po trenutnom prijedlogu Vlade FBiH bolje prošli oni sa višim platama (od 800 KM pa nadalje). One plate koje su sa toplim obrokom do 700 KM bi se dodatno opteretile ili ostale na istom nivou”, govori Ećo.

Što se tiče ozbiljnog biznisa u drvnoj industriji, veoma su važne i iznad prosječne plate. Osim nezaposlenih, u BiH je teško zadržati arhitekte i inžinjere koji u BiH zarađuju od 1.500 KM pa naviše, jer oni u inostranstvu mogu zaraditi trostruko više.

Odoše najbolji

“Odlaze nam najkvalitetniji radnici. Ako želimo da isplatimo neto platu od 2.000 KM, treba nam još 1.400 KM da damo državi. U bruto iznosu to košta 3.400 KM mjesečno, a s tom brojkom ne možemo biti konkurentni na međunarodnom tržištu rada ni Rumunima ni Poljacima. Međutim, ako se nakon smanjenja doprinosa povećaju plate, povećat će se i potrošnja, a samim tim će biti i veći prihodi u budžetima”, ističe Ećo.

image

Kumulativno: Žuto bi poslodavci, plavo (sivo) država, narandžasto je sad Izvor: Udruženje poslodavaca FBiH

Drvna industrija iz godine u godinu bilježi dvocifren rast, ali, po njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina ima problem sa sirovinama, zbog čega je rast ove godine usporen. Razlog je i neusvajanje strategije drvne industrije koja je usaglašena prije dvije godine.

“Jedno je sigurno: namještaj iz BiH je konkurentan i tražen na evropskom tržištu. Imamo sirovinu koja nam omogućava dugoročan rad i drvna industrija je u BiH 100 posto zasnovana na domaćim resursima. Naš generalni problem su niska automatizacija i slaba produktivnost. Četiri ključne tačke za drvnu industriju su sirovina, tehnologija, kadrovi i promocija”, kaže Ećo.

Direktor jedne od uspješnijih firmi u BiH se slaže s mišljenjem svojih kolega koji kažu da poslodavac koji ne može isplatiti platu od 800 KM zapravo nije zaslužio da se tako zove.

“Potrebna nam je sinergija Vlade i poslodavaca. Džentlmenski bi bilo da se plate povećaju 20 posto i da to ide na teret države 10 posto, a na teret poslodavaca 10 posto. Dobili bismo zadovoljnije radnike i građane. To je trenutno ključno pitanje u BiH”, priča on.

Koliko se u BiH “planira” i “strateški” razmišlja, ilustruje jedan pomalo nevjerovatan podatak. Kompanija Ećo sa 100 zaposlenih traži još 30 radnika – stolara, a u Sarajevu ih u ovoj školskoj godini upisalo tek 12. U ovom momentu u glavnom gradu BiH se traži čak 500 stolara.

I Petru Ćorluki, vlasniku uspješne kompanije Violeta iz Gruda, jasno je kao dan da su plate u BiH niže nego što bi trebale biti i to upravo zbog visoke stope poreza na lični dohodak.

“Mislim da su i naši političari konačno shvatili da će imati veće prihode ako smanje doprinose jer će biti više zaposlenih, povećat će se plaće i potrošnja. Poenta priče je da kapital mora biti živ, treba ga reinvestirati i nove ljude zapošljavati jer je bitnije da imamo više zaposlenih s manjim doprinosima na njihove plate”, navodi Ćorluka.

On kao primjer navodi da kada napravi akcijsku cijenu na neki proizvod, procentualno zaradi manje, ali je to u apsolutnom iznosu puno više jer, kaže, nije isto prodati jednu ili deset paleta nekog proizvoda.

“Kada prodam deset paleta, zaradim tri posto po jednoj i imam više nego kada na jednoj zaradim 20 posto. Tako bi se trebala ponašati i vlast kada govorimo o doprinosima. Treba nam više zaposlenih i investicija, te proširenje biznisa i izvoza, a ne možete ni izvoziti ako niste konkurentni. Logično je da se prvo izvozi u susjedne zemlje, a nema izvoza ako su vam troškovi transporta i unutarnji troškovi veći. Razumijem da država želi prihode, ali mislim da će ih povećati onog momenta kad razvije konkurentnije gospodarstvo”, priča Ćorluka.

Negativna selekcija

Vlasnik Violete strahuje da će bh. poslodavci doći u situaciju da neće imati kome povećati plate jer će radnici pobjeći u druge zemlje. Doći će, ističe, do negativne selekcije, jer će oni sposobniji otići pa više neće imati ko da vuče lokomotivu.

“Moramo motivirati i plaćati inžinjere i tehničare, tehnologe, ulagati u razvoj poslovanja i marketing da bismo bili konkurentni. Moramo podizati inovacije. Za sve to i motivaciju ljudi potrebno je puno novca, a bez jednog i drugog nema napretka. Mi svoju dobit non-stop reinvestiramo, a plaće moramo stalno povećavati ako želimo napredak”, tvrdi Ćorluka.

Ekonomista Damir Miljević jedan je od onih koji zagovaraju uvođenje progresivnih stopa oporezivanja rada, ali i dobiti.

“Trenutno je sav teret svaljen na radnike i poslodavce. Ukoliko želimo napraviti kompetitivniju ekonomiju sa stanovišta radne snage i njenog ostanka u BiH, očito je da se mora mijenjati sistem oporezivanja ličnih primanja. Predlažem uvođenje progresivnih stopa oporezivanja. Porez na lična primanja danas je deset posto, bez obzira na to primali vi 100 KM ili 100 miliona KM. Nema logike”, govori on.

Oporezivanje treba biti, smatra Miljević, u skladu sa snagom poreskog obveznika, a ne uranilovka. Treba primijeniti ono što se radi u cijelom svijetu.

“Vlasti u oba entiteta bi već jednom trebalo da shvate da budžeti nisu cilj. Cilj je da građani i privreda zarađuju i da se u skladu s tim zaradama formiraju budžeti. Oni rade obrnuto i kažu Nama treba toliko novca i hajmo ga ubrati. Svako smanjenje doprinosa vodi ka tome da se prvo mora mijenjati sistem zdravstvenog osiguranja jer ako prepolovite doprinose, imat ćete zdravstvo u gubitku, pa će se opet morati povećati fiskalni nameti da se namire gubici zdravstva. Dakle, stvari nisu baš tako jednostavne kako na prvi pogled izgledaju. Modeli su poznati, a naš je problem što uvijek izmišljamo toplu vodu”, kaže Miljević.

On smatra da bi trebalo povećati stopu poreza na dobit, s obzirom na to da mnogi poslodavci razmišljaju kako im je pametnije da prijave dobit i za to plate 10 posto poreza, taj novac izvuku na privatni račun i onda radniku plate razliku u kešu. Takav poslodavac, dodaje Miljević, ne krši zakon nego se samo ponaša racionalno jer mu je to omogućila država.

“Radnik treba veću platu, a poslodavac veću dobit, dok bi država trebala da živi od rezultata radnika i poslodavaca. Međutim, u BiH kompletna ekonomija počiva na budžetima, a budžet bi zapravo trebao biti posljedica, a ne uzrok. Prema tome, u našim glavama bi se nešto konceptualno trebalo promijeniti. Razlog visokih nameta na rad je javašluk, rasipništvo i kriminal u javnom sektoru”, priča Miljević.

Porez na dodatnu vrijednost, podsjeća on, čini više od 80 posto svih budžetskih prihoda.

“Prema tome, u interesu države je da stanovništvo bude što bogatije i da više troši jer će biti i više novca od PDV-a. To je ekonomska logika. Logika političara je da kažu koliko im novca treba svake godine za vraćanje kredita i dodatno zapošljavanje u javnom sektoru. I uz to sve imate apsolutnu neracionalnost u javnim nabavkama. Procjene su da 500 miliona KM godišnje ode na korupciju kroz tendere”, govori Miljević.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović je rekao za Dane da je Sindikat ignorisan u razgovorima o stopama doprinosa, ali da itekako ima šta da kaže o platama radnika.

Šatorović: Procenat za koji će se smanjiti doprinosi je nešto čega se odriče država, a čega će se odreći poslodavci?

“Sindikat traži garancije da će smanjenje doprinosa dovesti do povećanja plata. Procenat za koji će se smanjiti doprinosi je nešto čega se odriče država, a mi postavljamo pitanje čega će se odreći poslodavci. Mislimo da je došlo vrijeme da se pojedini poslodavci odreknu dijela ekstra profita u ime i za račun radnika koji su taj profit stvorili i u ime i za račun države koja bi trebala omogućiti bolje uslove za opstanak radno sposobnih građana”, navodi Šatorović.

BiH je, tvrdi sindikalac, jedina zemlja u Evropi koja nema regulisanu najnižu cijenu rada i jedini dio Evrope s apsolutnom pravnom nesigurnošću po tom pitanju.

“I da ne zaboravimo – obaveza Vlade FBiH je da donese najnižu cijenu rada u skladu sa Zakonom o radu, a da bismo došli do najniže cijene rada, moramo održati konsultacije na Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH. Najniža plata bi trebala iznositi trećinu potrošačke korpe, odnosno 800 KM, imajući u vidu da je potrošačka korpa iznad 2.000 KM. Najniža satnica je još prošle godine trebala iznositi 3,54 KM kada su cijene bile malo niže nego danas”, ističe Šatorović.

I sindikalci znaju računati

Predsjednik Sindikata zna da postoji opasnost od stapanja plate s toplim obrokom i prevozom s obzirom na proširivanje poreske osnovice:

“Međutim, znamo i mi računati i nećemo se igrati terminima. Nas zanimaju ukupna primanja radnika. Plata nije povećana ako je uzet topli obrok i prevoz i uključen u platu. S obzirom na to da to znamo, vjerovatno zato i nismo poželjan socijalni partner u ovom procesu. Svaki proces iz kojeg su predstavnici Sindikata isključeni, bio je nakaradan. Podsjetiću vas da smo 2015. upozorili da će se desiti egzodus radno sposobnog stanovništva zbog Zakona o radu. Niko nas tada nije ozbiljno shvatao, ali četiri godine poslije činjenično stanje pokazuje da smo, nažalost, bili u pravu. Da bi se povećala plata u BiH, neophodno je i da poslodavci ne zarađuju 10 ili 15 puta na radniku, nego da svoje prohtjeve umanje i da dio svoje zarade prepuste radnicima”, rekao nam je Šatorović.

Karajbić: Nemoguće je nahraniti administrativnu aždahu

Šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Elvir Karajbić za Dane kaže da SDP Vladine izmjene Zakona o porezu na dohodak ne podržava jer je, između ostalog, proširenjem poreske osnovice odlučila da oporezuje trošak uposlenika (prevoz i topli obrok). Odnosno, “proširenjem poreske stope Vlada više uzima od radnika”.

“Također, planiraju da oporezuju i sve studentske stipendije iznad 300 KM. Oporezovat će i plaćanje prakse kod mehaničara na iznose iznad 150 KM. Ovo je klasični kleptomanski pristup i način vladavine Vlade FBiH, a ciljna grupa su radnici. Što se tiče poreza na dobitke do 100 KM na igrama na sreću, najveća je greška Vlade što ne oporezuje priređivače nego igrače. Opet je pogrešan pristup. Također, 50 KM mjesečno za prevoz ne smije biti dohodak. To je trošak. Nemoguće je nahraniti ovu administrativnu aždahu. Tražimo usvajanje zakona o minimalnoj plati jer je on jedini garant da će radnicima biti isplaćena najniža plata od 650 do 700 KM kako bi to bilo oko 65 posto prosječne plate u FBiH”, zaključuje Karajbić.

OSLOBOĐENJE.BA

Podijelite članak
  • 7
    Shares

Zapratite 072info na Instagramu! 

KLIKNI OVDJE

Holler Box