Rezolucija Hrvatskog sabora o Hrvatima u BiH izazvala burne reakcije

Bosna i Hercegovina je nezavisna, suverena i nedjeljiva država, a njeni unutrašnji politički odnosi trebaju se uređivati kroz institucije BiH.

Dok iz Zagreba tvrde da dokument predstavlja podršku političkoj ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH i da ne zadire u suverenitet države, dio bh. javnosti i stručnjaka smatra da pojedini dijelovi rezolucije predstavljaju miješanje u unutrašnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Republika Hrvatska, kao potpisnica Vašingtonskog i Dejtonskog mirovnog sporazuma, ima legitimno pravo i odgovornost voditi brigu o političkom položaju hrvatskog naroda u BiH, navedeno je u obrazloženju rezolucije Hrvatskog sabora.

Međutim, s tim stavom nisu saglasni svi u Bosni i Hercegovini.

Pravni ekspert Hazim Bašić smatra da dokument prelazi granice političkog djelovanja i ulazi u pitanje unutrašnjeg ustavno-pravnog uređenja BiH.

Bosna i Hercegovina je suverena država i njeni unutrašnji politički odnosi trebaju se uređivati kroz institucije Bosne i Hercegovine. Rezolucija Domovinskog pokreta iz susjedne Hrvatske predstavlja dokument koji ulazi u sferu direktne političke intervencije u unutrašnje poslove, pa čak i unutrašnji ustavno-pravni poredak naše države, kazao je Bašić.

Sporna izborna jedinica za hrvatskog člana Predsjedništva

Najviše pažnje izazvala je tačka rezolucije kojom Hrvatski sabor podržava izborne modele koji bi, kako navode, osigurali legitimnu političku zastupljenost Hrvata u BiH, uključujući prijedlog uspostave posebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Kritičari ovu ideju povezuju s konceptom trećeg entiteta, odnosno teritorijalnog i političkog izdvajanja prostora s većinskim hrvatskim stanovništvom.

Politolog Admir Lisica smatra da takva politika predstavlja dodatno opterećenje za odnose unutar Bosne i Hercegovine.

Takvo djelovanje i miješanje nalikuje na politike koje smo ranije gledali iz Beograda. Trenutno imamo situaciju u kojoj se Zagreb značajno miješa u unutrašnje odnose BiH, kazao je Lisica.

Prema njegovim riječima, bez promjene pristupa susjednih država prema Bosni i Hercegovini teško je očekivati stabilnije unutrašnje odnose.

Podaci o zastupljenosti u institucijama BiH

Kao argument za tvrdnje o neravnopravnosti često se navodi politička i institucionalna zastupljenost Hrvata u Bosni i Hercegovini. Međutim, dostupni podaci o zaposlenima u institucijama BiH pokazuju drugačiju sliku.

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u BiH živi oko 50 posto Bošnjaka, 30,7 posto Srba, 15,4 posto Hrvata i oko 3,7 posto ostalih.

Kada se pogleda nacionalna struktura zaposlenih u 67 institucija Bosne i Hercegovine na dan 1. oktobar 2025. godine, među zaposlenima je bilo 42 posto Bošnjaka, 36 posto Srba i 19 posto Hrvata.

U odnosu na popis iz 2013. godine, broj zaposlenih Srba i Hrvata u državnim institucijama veći je u odnosu na njihov udio u stanovništvu, dok je kod Bošnjaka zabilježen manji procenat zastupljenosti.

Reakcije udruženja žrtava

Oštre kritike na račun rezolucije uputila su i udruženja žrtava i svjedoka genocida, kao i Udruženje “Pokret majki enklava Srebrenica i Žepa”.

U svom obraćanju Uredu visokog predstavnika (OHR) upozorili su da se ciljevi ovakvih dokumenata ne mogu posmatrati samo kao legitimna politička agenda, već kao potencijalni pritisak na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.

Pozvali su OHR da analizira pravne i sigurnosne implikacije rezolucije i, kako navode, zaštiti suverenitet, teritorijalni integritet i funkcionalnost institucija BiH.

Rezolucija Hrvatskog sabora u Hrvatskoj je usvojena uz minimalne političke prijepore, dok u Bosni i Hercegovini nastavlja izazivati različite reakcije. Za jedne predstavlja podršku ravnopravnosti hrvatskog naroda, dok je za druge još jedan pokušaj političkog utjecaja izvan granica Bosne i Hercegovine.

Saborska zastupnica Dalija Orešković kritikovala rezoluciju

Saborska zastupnica Dalija Orešković, gostujući u emisiji ‘Vijesti u 7’, oštro je kritikovala Rezoluciju o Hrvatima u Bosni i Hercegovini usvojenu u Hrvatskom saboru, poručivši da taj dokument ne donosi ništa dobro Hrvatima u BiH te da produbljuje postojeće podjele umjesto da doprinese dijalogu.

„Moram reći da, kao pripadnica hrvatskog naroda, volim svoje sunarodnjake u Bosni i Hercegovini, s druge strane granice. Međutim, ova rezolucija je dokument koji njima ne donosi apsolutno ništa dobro. Glasala sam protiv. Zapravo me bilo sramota sadržaja tog dokumenta, ali možda i više one rasprave koja je prethodila. Ne služi nam to na čast i to nisu dobre političke poruke s naše strane granice.

Također moram reći da ne znam ko je, kada i na koji način ovlastio Domovinski pokret da s pozicije zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj govori u ime Hrvata s druge strane granice. Ne znam po čemu su oni legitimni da sebe predstavljaju kao one koji na najbolji mogući način štite njihove interese. A kako su ih zaštitili ovom rezolucijom, znat ćemo vrlo brzo, na način da ćemo vidjeti kakvi su odjeci.

Je li ovaj dokument pridonio tome da se kroz dijalog pronađe neko bolje rješenje ili je pridonio tome da se prodube neki postojeći sukobi i rane koje su jedva zacijelile nakon ratova devedesetih, iz kojih smo, ja se nadam, barem mentalno uzašli. Neki od njih, među njima i Domovinski pokret, i dalje parazitiraju na jednoj te istoj temi – poručila je Orešković.