Rod Blagojević dobio nove instrukcije od Dodika: U novom tekstu lobira za treći entitet u BiH

Bivši guverner savezne države Illinois te osuđenik za korupciju Rod Blagojević, koji danas lobira za vlasti u Republici Srpskoj, objavio je novi tekst u Washington Timesu, u svog angažmana kao lobiste.

Na početku teksta, Blagojević tvrdi da je Bosna i Hercegovina, sa svojim trenutnim uređenjem, nefunkcionalna.

“Upravna struktura je zapetljani haos, a tvrdnja o demokratiji pobijena je činjenicom da narodom tamo upravlja savremeni kolonijalni namesnik. Historijske netrpeljivosti su duboke, a podjele među narodima trajne.

Bošnjaci, Hrvati i Srbi ne vjeruju jedni drugima. I kako bi mogli? Animoziteti, vjersko-sektaško nasilje i pomjeranje granica sežu stoljećima unazad”, mišljenja je Blagojević.

Rješenje, kako sugeriše u daljem tekstu, je dao Milorad Dodik, prijedlogom da se Federacija BiH podijeli na dva dijela, odnosno da se osnuje treći entitet.

“Odražavajući strah od otvorenog cilja bošnjačkih političkih lidera da stvore centraliziranu muslimansku unitarističku državu, Dodik je predložio stvaranje ‘trećeg entiteta’. On tvrdi da je jedini put ka stabilnosti u Bosni i Hercegovini da sva tri konstitutivna naroda dobiju pravo na istinsko samoopredjeljenje, gdje nijedna grupa nije stavljena u podređen položaj”, stava je ovaj lobista.

Dalje je govorio o “nemogućnosti Zapada da stvori funkcionalnu državu” te je čak u jednom trenutku, svjesno ili ne, napisao suštinu većeg dijela političkih problema u BiH, s tim da su osobe koje ga plaćaju za lobiranje u Washingtonu taj sistem obilato koristili, pa čak i na trenutke i obesmislili.

“Etničke podjele su dublje nego ikad, a Bošnjaci, Hrvati i Srbi nastavljaju živjeti u paralelnim stvarnostima. Politički sistem, izgrađen na prisilnoj saradnji i međusobnim vetima, pretvorio se u trajnu blokadu.

Štaviše, zemljom ne upravlja volja naroda, već strani visoki predstavnik koji ima moć jednostrano diskvalifikovati legitimno izabrane predsjednike”, napisao je Blagojević.

Dalje je ponovio Dodikov poziv na osnivanje trećeg entiteta, a istakao je i da “to nije poziv na sukob ili rat.”

“To je pragmatičan pristup upravljanju, dijelom modeliran prema nedavnim međunarodnim mirovnim naporima drugdje, poput sporazuma o normalizaciji koje je administracija Donalda Trumpa postigla na Bliskom istoku. Dejtonski sporazum je zaustavio rat, to je njegova nesumnjiva zasluga, ali nikada nije bio zamišljen kao dugoročni plan za izgradnju države”, piše Blagojević.

Prema njegovom mišljenju, ili barem stavu kojeg je izrazio u ovom tekstu, Blagojević smatra da bi tri jedinice unutar BiH trebale imati visok stepen samouprave u kulturnim, obrazovnim i unutrašnje-upravnim pitanjima, uz minimalnu, ali funkcionalnu centralnu vladu odgovornu za međunarodne odnose, valutu i graničnu politiku.

“Ovaj pristup bi smanjio tenzije izazvane stalnim međunacionalnim nadmetanjem na državnom nivou. Umjesto nametanja jedinstva odozgo, omogućio bi suživot odozdo.

Štaviše, svaka grupa bi imala interes da očuva mir unutar vlastitog područja, uz manji strah od dominacije drugih. Time bi se ujedno adresirale hrvatske i srpske pritužbe i pomoglo stabilizaciji Federacije, koja je postala sve disfunkcionalnija upravo zato što pokušava upravljati s tri naroda s različitim političkim prioritetima”, piše ovaj bivši zatvorenik.

Naravno, Blagojević je u tekstu spomenuo i visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta, riječima da “RS ima autonomiju ali njen suverenitet stalno podriva njemački visoki predstavnik koji koristi pravne manipulacije kako bi onemogućio volju srpskog naroda.”

Isto tako, kao i u prethodnim tekstovima, Blagojević je odlučio hvaliti predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, rekavši kako bi treći entitet u BiH bio u skladu s duhom Abrahamskih sporazuma, odnosno sporazuma kojim je nekoliko arapskih zemalja prihvatilo normalizaciju odnosa s Izraelom tokom prvog Trumpovog mandata.

“Ti sporazumi nisu pokušavali izbrisati podjele ili riješiti svaku staru nepravdu. Umjesto toga, fokusirali su se na uspostavljanje praktičnih aranžmana koji omogućavaju stranama s dubokim razlikama da koegzistiraju i sarađuju na zajedničkim interesima, posebno u trgovini, sigurnosti i razvoju.

Trumpova mirovna strategija na Bliskom istoku davala je prednost realizmu nad ideologijom”, stoji u tekstu.

Zanimljivo je i da Blagojević u svom tekstu napominje da ovakav sistem “nije bez rizika” te da bi BiH uređena na takav način trebala “snažan ustavni sud”, imajući u vidu da upravo vlasti RS-a, odnosno Blagojevićevi finansijeri, podrivaju tu instituciju u BiH, najviše time što ne imenuju dvoje sudija iz ovog entiteta koji nedostaju aktuelnom sazivu.

Na kraju, prema Blagojevićevoj ideji. OHR bi se ukinio dok bi Zapadne zemlje igrale “konstrukrivnu ulogu bez nametanja”, te “dale jasan put za članstvo u EU” za BiH.

“Bosna i Hercegovina ne može priuštiti još jednu deceniju političkog limba. Pretvarati se da će etničke podjele nestati s vremenom ili pritiskom je puko samozavaravanje.

Kao i mirovni sporazumi iz Trumpove ere na Bliskom istoku, novi pristup Bosni trebao bi se fokusirati na pragmatičan suživot, a ne na utopijsko jedinstvo. Formalizovanjem troentitetske strukture unutar minimalnog federalnog okvira, Bosna bi napokon mogla stvoriti politički sistem koji odražava njen složeni identitet, a ne onaj koji se s njim bori.

Stabilnost i prosperitet mogu rasti kada se ljudi osjećaju saslušano, zastupljeno i sigurno. To je suština mira, a u Bosni je on odavno potreban”, napisao je Rod Blagojević.