RS je već rasprodala dvije trećine imovine bivše JNA: Kod koga je novac javnih dobara svih građana?

Još 2005. godine pojavila se informacija da je Republika Srpska prodala 38 poslovnih prostora i lokacija za 4,9 miliona KM. Radi se o državnoj vojnoj imovini bivše JNA koja je sukcesijom postala imovina BiH.

Vlada RS-a je 2003. godine donijela odluku o raspodjeli neperspektivnih lokacija i ostalih nekretnina u vlasništvu bivšeg ministarstva odbrane RS-a. One su prodate ili su bez naknade ustupljene u trajno vlasništvo.

Radi se o skoro dvije trećine imovine bivše JNA na administrativnom području manjeg bh. entiteta i navodno o višemilionskim iznosima uplaćenima na poseban račun trezora RS-a.

Tako je kasarna “Vrbas” data Univerzitetu u Banjoj Luci, a dati su i prostori u Trebinju, Han Pijesku, Doboju. Navodno je ranih 2000-ih zaključeno 38 ugovora o prodaji ukupne vrijednosti 4,9 miliona KM.

Prodat je i objekat “Stara pekara” na Jahorini, Krivodol na Palama, vojni kompleks Vrbanja u Banjoj Luci te Mali Logor u tom gradu.

Odluka je Vlade RS-a iz 1998. godine i da svu nepokretnu imovinu koja se vodi u zemljišnim knjigama kao vlasništvo bivšeg Sekretarijata za narodnu odbranu JNA i štabova Teritorijalne odbrane, upiše kao vlasništvo Ministarstva odbrane RS-a. Takva odluka je donesena na osnovu uredbe iz 1997. godine.

Problem se nalazi u činjenici da RS nije mogla raspolagati imovinom čiji je jedini nasljednik i titular BiH. Zbog ovakvih i sličnih primjera potrebno je što hitnije provesti proces revizije imovine na što je ranije pozivao i OHR.

Revizija procesa privatizacije i regulisanje državne imovine neće biti jednostavni procesi i definitivno će naići na brojne političke otpore.

“Odlukom se čuva uime države pravo na vlasništvo i upravljanje kako bi odgovarajući organi vlasti-komisija za državnu imovinu-mogli obavljati svoj rad, uvjereni da ova imovina neće biti rasprodana, a građani BiH mogli biti uvjereni da nedolična privatna dobit neće biti stečena na osnovu javnih dobara”, istakli su 2004. godine iz OHR-a.

Tadašnji član Predsjedništva BiH Sulejman Tihić kazao je da je važno utvrditi činjenice šta je sa imovinom države BiH na prostoru bivše tzv. “Herceg-Bosne” i Republike Srpske.

“Imovina države, posebno ona koja je pripadala bivšoj JNA na području naše zemlje koje je bilo pod kontrolom Armije BiH najvećim dijelom je očuvano. Sada valja utvrditi šta je sa tom imovinom na prostoru BiH koje se zvalo ‘Herceg-Bosna’ i RS-a. Zato budućoj komisiji za imovinu treba dati sveobuhvatan mandat kako bi se mogle poništiti neke odluke štetne po raspolaganje imovinom države BiH”, kazao je Tihić 2005. godine.

Titular, država BiH ništa nije prihodovala od prodaje lokaliteta i nekretnina po jedinom zakonitom modelu prodaje kasarne “Maršal Tito” koja je napravljena po prijedlogu bivše pravobraniteljice BiH Zikrete Ibrahimović.

Još jedan sporan slučaj jeste vojna imovina na lokalitetu vještačkog jezera Trn koje se nalazi u Banjoj Luci. To je državna imovina, a prodata je navodno u svrhu izmirivanja dugovanja za naftu koju je tokom agresije na BiH koristila Vojska RS.

Očiti cilj djelovanja vlasti iz RS-a nastavlja biti slabljenje države, a čini se da nikome nije stalo do procesa revizije kojim bi se utvrdilo ko je kome i za koliko novca prodavao državnu imovinu BiH.

Sada, 26 godina nakon odluke Vlade RS-a, niko ne traži preispitivanje upisa u zemljišne knjige nepokretne imovine BiH koja je upisana na druge vlasnike.

Sporazumom o sukcesiji, država BiH jedini je vlasnik imovine a aneksom A, član 2 tog sporazuma definirano je da se “nepokretna državna imovina koja se nalazila na teritoriji SFRJ prenosi” državi, a ne entitetu, kao “sukcesoru na čijoj se teritoriji ta imovina nalazila”.

Mnogi nivoi vlasti u BiH pozivaju se na izuzeće od zabrane raspolaganja kojom je Komisija za državnu imovinu izuzimala određene lokacije i nekretnine, ali ono o čemu javnost nije upoznata, jeste da li su u proces bile uključene državne institucije i da li je sve urađeno po zakonu i na osnovu odluka Ustavnog suda te da li postoji pisani trag zaključenog ugovora.

Koliko je novca od prodaje državne imovine, imovine svih građana BiH nestalo bez traga još niko ne može sa sigurnošću tvrditi.

Klix.ba