RS planira “sakriti” cigarete s polica? Udar za male trgovce, a nova šansa za crno tržište

U Republici Srpskoj se trenutno razvija strategija za očuvanje javnog zdravlja, a jedan od ključnih prijedloga nacrta Zakona predviđa zabranu izlaganja duhanskih proizvoda na prodajnim mjestima.

Na kocki su budžetski prihodi, opstanak malih trgovaca i rizik jačanja crnog tržišta.

U RS-u posluje gotovo 3.000 maloprodajnih mjesta koja prodaju cigarete i druge duhanske proizvode. Za mnoge od njih, naročito kioske i male trgovine mješovite robe, vidljiva izloženost proizvoda preduslov je za stabilne dnevne prihode.

Ti prihodi, kroz akcize i poreze, direktno se slivaju u državnu kasu pa svaka promjena u legalnom prometu istovremeno pogađa i javni budžet.

Upravo zbog toga, veliku pažnju poslovne zajednice privukao je jedan član aktuelnog nacrta Zakona o zaštiti zdravlja u RS. Mjera koja predviđa skrivanje duhanskih proizvoda s polica dolazi u trenutku kada su entitet i država bilježili značajan uspjeh u suzbijanju nelegalne trgovine.

Zabrinutost je opravdana – mali trgovci mogli bi izgubiti dio svojih prihoda, a crno tržište dobiti novu priliku. Javne rasprave o Zakonu vodile su se tokom augusta, u periodu kada su mnogi odsutni zbog godišnjih odmora, a posljednja od njih zakazana je 22. augusta u Banjoj Luci.

Član 20.3 dostupnog nacrta Zakona u RS-u navodi: Duhan, duhanski proizvodi i ostali proizvodi za pušenje, u prodajnom objektu ne smiju biti vidno izloženi niti izloženi na bilo koji način pogledu.

To znači da bi ih prodavci morali ukloniti ove proizvode sa vidljivih mjesta i držati ih ispod pulta ili na drugim nevidljivim mjestima. Mjera bi se odnosila na sve oblike maloprodaje – od velikih trgovačkih lanaca do kioska i benzinskih pumpi.

Cilj je smanjiti privlačnost duhanskih proizvoda, posebno kod mladih i maloljetnih osoba. Ipak, kada se zagrebe ispod površine, postavlja se pitanje da li je riječ o mjerama koje će zaista postići takav efekat ili koje će otvoriti vrata padu budžetskih prihoda?

Ovakve restrikcije predstavljale bi najveći udar za vlasnike kioska i malih trgovina. Finansijski – jer bi troškovi poslovanja usljed prilagodbi poslovnih prostora znatno porasli, ali i egzistencijalni- budući da se pojavljuje mogućnost zatvaranja značajnog broja malih trgovina u kojima u prosjeku radi od dva do pet uposlenika.

Niska rentabilnost poslovanja malih trgovina i kioska čini ovu djelatnost posebno osjetljivom na sve promjene koje se dese na tržištu. Ako tome dodamo činjenicu da promet duhanskih proizvoda čini preko 70% ukupnog prometa kioska, potpuno je jasno da ovakve promjene direktno ugrožavaju opstanak ovog kanala prodaje.

U slučaju da ovaj prijedlog ostane u finalnoj verziji zakona, posljedice mogu biti biti dalekosežne, kazala je za Sanja Blagojević, direktorica Glasa Srpske.

Izloženost proizvoda, naime, ne predstavlja samo marketinški dio priče, već način da se odrasli pušači informišu o proizvodima koje kupuju, njihovim cijenama, na osnovu čega i donose odluku o kupovini.

Usvajanjem ove zabrane došlo bi do uskraćivanja jednog od osnovnih potrošačkih prava – prava na informaciju, dodaje Blagojević.

Iskustva iz drugih zemalja pokazuju da ovakve zakonske restrikcije same po sebi nisu dovoljne – efekti ovise o širem okviru politika, uključujući kontrolu, inspekcije i edukaciju.

Ono što je također zanimljivo je to da zabrana izlaganja ne pravi izuzetak ni po pitanju novih kategorija proizvoda – električnih cigara i proizvoda koji funkcionišu na princip zagrijavanja, a koji se smatraju proizvodima smanjenje štetnosti u odnosu na tradicionalne cigarete.

To može značiti da bi ova zabrana zamrznula i razvoj inovacija, kao i dodatne investicije koje dolaze s njima, a što između ostalog nosi promjene i za HORECA sektor.

Dalibor Šajić, predsjednik Udruženja HORECA u RS-u, ističe da bi ovakva mjera otežala rad legalnim prodavcima i otvorila prostor za nelojalnu konkurenciju.

Ugostiteljski sektor RS-a podržava sve što se radi u korist ljudi i zdravstva, međutim zabrinuti smo jer je riječ o mnogo rigoroznijem zakonu nego u Federaciji BiH. Osim što bi se odrazio kroz smanjenje prometa, ostavlja prostor i brojnim manipulacijama.

Potrebno je proći kroz proces prilagodbe kako bi zajednički pronašli najbolje rješenje za očuvanje zdravlja naših gostiju – bez da uzrokujemo štetu ekonomskim tokovima ili činimo veliki ustupak crnom tržištu i sivoj ekonomiji, ističe Šajić.

Prema podacima UIO BiH, akcizni prihodi od duhanskih proizvoda predstavljaju značajan izvor budžetskih sredstava za oba entiteta pa tako i samu državu.

Iako je crno tržište još uvijek ozbiljan ekonomski problem, aktivnosti agencija za provođenje zakona su proteklih godina zabilježile određene pomake. No, sada bi to moglo pasti u vodu.

Jer, restrikcije bez adekvatne koordinacije vode unazad, a ne ka naprijed.

Aktivnosti koje UIO sprovodi već godinama doveli su do značajnog smanjenja crnog tržišta. O tome svjedoči i podatak da je broj od 185 miliona komada izdanih akciznih markica u 2020. godini porastao na 294 miliona komada u 2024. godini.

Ovaj trend značajno je utjecao i na rast prihoda države. Opravdana je zabrinutost da li će zabrana izlaganja i stavljanje duhanskih proizvoda ‘ispod pulta’ otvoriti novi prostor za rast crnog tržišta.

Ukoliko se to desi, neminovno će doći do gubitka prihoda od akciza na duhan i duhanske prozvode u BiH pa se samim tim mogu očekivati i puno manja sredstva u raspodjeli prihoda od indirektnih poreza i za Republiku Srpsku, kazala nam je porparolka UIO Darjana Maglov.

Aktuelni nacrt Zakona dovodi proizvođače i trgovce u nepovoljan položaj u odnosu na nelojalnu konkurenciju. Stoga, stav UIO je, ističe Maglov, jasan – prodaja akciznih proizvoda, kao što je bila do sada, mora biti potpuno transparentna i jasna.

Upravo duhan i duhanske prerađevine koji su prokrijumčareni u BiH su proizvodi koji se najčešće nalaze u skrivenim ladicama i policama, nedostupnim oku javnosti. Mišljenja smo da država treba učiniti sve kako bi se onemogućila prodaja proizvoda na koje nisu plaćene zakonom predviđene dadžbine, dodaje Maglov.

Zakon o kontroli i ograničenoj upotrebi duhana u Federaciji BiH strogo zabranjuje pušenje u zatvorenim javnim prostorima, ali ne ograničava vidljivost duhanskih proizvoda na policama.

Ova razlika između RS i FBiH stvara nesigurnost na tržištu – potrošači se mogu naći u poziciji da pređu entiteske granice kako bi kupili željeni proizvod, dok trgovci i distributeri snose dodatne troškove i rizik nesinhronizovane primjene inspekcijskih mjera.

U realnosti, harmonizacija stavova na nivou države ili bar međuentitetska koordinacija – u pogledu formatiranja cjenovnika ili uniformisanog sistema inspekcija i sankcija – bila bi korisna kako bi se izbjegle tržišne anomalije, ali i obezbijedilo da se mjere provode pravedno i efikasno.

U konačnici, pitanje nije samo gdje će stajati cigarete u prodavnici, nego kako će RS dizajnirati politiku koja jednako štiti zdravlje građana, prihod državne kase i opstanak malih biznisa.

Ako se taj balans ne pronađe, rizik je da će jedna dobra namjera proizvesti niz neplaniranih posljedica – od gubitka radnih mjesta do jačanja tržišta na kojem nema ni poreza, ni kontrole, ni zdravstvenih upozorenja.