Sa Sejšela uvozimo povrće, iz Belizea voće, iz Vijetnama žitarice, šećer iz Mauricijusa, meso iz Surinama…

Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine više i jedva da je vijest, jer svake godine uvoz za nekoliko milijardi maraka premašuje naš izvoz.

Tako se nastavilo i u 2015. godini, kada je doduše situacija bila nešto povoljnija, ali ogromni deficiti nisu nestali, pa ostaje samo nada kako će se oni ipak iz godine u godinu smanjivati. Međutim, i podaci iz protekle godine (zaključno sa studenim) još jednom pokazuju sav jad i tugu današnjeg bh. gospodarstva, što će se zorno vidjeti ukoliko vidimo podatke Vanjskotrgovinske komore BiH iz kojih sve zemalja uvozimo robe i usluge. Ne ponižavajući niti jednu zemlju, ipak treba kazati kako smo na izuzetno niskim granama ako znamo da imamo vanjskotrgovinski deficit s Zibambevom, Vijetnamom, Sijera Leoneom, Peruom, Panamom, Mozambikom, Mauricijusom, Maršalovim Otocima, Madagaskarom, Laosom, Kostarikom, Kenijom, Kambodžom, Gvinejom, Bangladešom, Belizeom,…

Odakle sve uvozimo?

Istini za volju, kod svih nabrojanih zemalja ne radi se o nekim značajnim vanjskotrgovinskim razmjenama, ali ipak bilježimo deficit. Vjerovatno prosječan bh. građanin niti ne zna gdje se nalaze Maršalovi Otoci (otočna država u Tihom oceanu), a Madagaskar je većini vjerovatno poznat po popularnom istoimenom crtiću. Kako, npr. prosječnom osiromašenom bh. građaninu, a naročito domaćem poljoprivredniku objasniti zbog čega poljoprivreda propada, a mi uvozimo povrće sa Sejšela, voće iz Belizea i Kostarike, žitarice i ribu iz Vijetnama, povrće i meso iz Surinama, šećer iz Mauricijusa, iz Afganistana žive životinje, itd. Nadalje, iz Zimbambvea su u 2015. uvozili  mineralna goriva, mineralna ulja, proizvode od gvožđa i čelik (iako sve u malim količinama). Veće količine raznoraznih proizvoda uvozimo iz Vijetnama (1.785.536 maraka), od odjeće i obuće, preko električnih strojeva pa sve do keramičkih proizvoda. Sa Maršalovih Otoka u 2015. uvezli smo roba u vrijednosti  317.945 maraka (aluminijski proizvodi, gvožđe i čelik, električni strojevi,…), iz Madagaskara uvozimo primjerice papir i karton, staklo, iz Togoa igračke i tekstil. Nadalje, iz Laosa uvozimo odjeću, iz Kenije igračke, namještaj, kožu,…

Hrana i piće

Kada su u pitanju zemlje iz kojih tradicionalno najviše uvozimo, podaci Vanjskotrgovinske komore BiH, pokazuju da smo u 2015. iz Hrvatske uvezli u rubrici “pića, alkoholi i sirće” čak 104.629.507 maraka, “šećer i proizvodi od šećera” 64.796.862 maraka, “žitarice” 55.414.396 maraka, itd. Iz Srbije primjerice uz rubriku “žitarice” stoji pozamašna cifra od 95.798.052 maraka, uz “pića, alkoholi i sirće” 115.102.656 maraka, uz “žive životinje” 62.892.229 maraka. Ako se zadržimo na hrani i piću, napomenimo kako primjerice iz Njemačke uvozimo 37.396.176 maraka mlijeka i mliječnih proizvoda, iz Austrije mesa u vrijednosti 23.261.993 maraka, itd.

Svi navedeni podaci jasno pokazuju gdje se trenutno nalazimo, i to je činjenica. Formula za izlazak iz gospodarskog ambisa je jednostavna – suprotstaviti se organiziranom kriminalu i korupciji, nepotizmu, da postati društvo jednakih šansi, da na površinu isplivaju sposobni, a ne podobni i da svi zasučemo rukave i svi počnemo raditi za dobrobit svih naroda i građana ove zemlje.

Dnevni-list.ba