SAD razmatraju pretvaranje BiH u važnog proizvođača municije za NATO

Prema izvještaju američkog portala Washington Reporter, Bosna i Hercegovina mogla bi uskoro postati značajan centar za proizvodnju municije, što bi pomoglo nadoknaditi rastuće praznine u zalihama oružja kod NATO saveznika i ojačati poziciju Zapada pred sve izraženijim sigurnosnim izazovima.

Između Pentagona i članova Kongresa, kako navodi izvor, već se razgovara o mogućnosti da bh. industrija, zahvaljujući tradiciji i povoljnoj geostrateškoj poziciji, postane dobavljač municije u NATO standardima.

Dok SAD i njihovi partneri pokušavaju odgovoriti na nestašicu streljiva koja ugrožava borbenu spremnost, Washington Reporter donosi tvrdnju da BiH može biti neočekivano, ali ključno rješenje. U tekstu se navodi da bi obnova proizvodnje oružnih materijala u zemlji imala dvostruki učinak: ublažila bi manjak zaliha na Zapadu i otvorila ekonomske i političke prilike za BiH prema euroatlantskim strukturama.

Kao pozadinu problema portal iznosi i podatke o nedavnim ograničenjima isporuka: u julu 2025. SAD su privremeno zaustavile određene pošiljke Patriot sistema i velike količine artiljerijskih granata kako bi zaštitile vlastite rezerve. Među zadržanim pošiljkama bilo je gotovo 8.500 granata kalibra 155 mm, stotine preciznih projektila GMLRS i desetine presretača – pokazatelj pritiska na američke zalihe nakon sukoba u Ukrajini i operacija na Bliskom istoku. NATO upozorava da su evropske rezerve municije znatno ispod potrebnih razina, pa saveznici nastoje povećati proizvodne kapacitete do 2035. i dosegnuti cilj od najmanje 3,5 posto BDP-a na obranu.

U tom okviru Washington Reporter ističe Pretis iz Vogošće kao ključnu točku mogućeg preokreta. Pretis je u jugoslavenskom razdoblju imao kapacitete za proizvodnju do milijun artiljerijskih granata godišnje, pa se upravo ta fabrika nalazi u središtu američkih i privatnih planova. Na Sarajevo Security Conferenceu, predsjednik američke kompanije Regulus Global Will Somerindyke predstavio je ideju da BiH postane „svjetski centar proizvodnje municije“ i najavio investiciju vrijednu 100 miliona dolara za modernizaciju i usklađivanje s NATO i EU standardima.

Somerindyke je na konferenciji rekao: “BiH ima naslijeđe, radnu snagu i stratešku poziciju da odgovori na taj poziv. Ovo je više od tržišne utrke – to je poziv pouzdanim partnerima koji mogu proizvoditi u velikom obimu.” Njegov plan sadrži sedam temeljnih koraka — od spajanja domaćih proizvođača u jedinstveni lanac do ulaganja u obuke, digitalizaciju i ekologiju — a Washington Reporter je dobio nacrt te strategije.

Među ključnim elementima predloženog programa je i povezivanje domaćih kompanija (Pretis, Binas, GINEX, Igman i BNT) u „Bosnian Stack 155 mm“ koji bi osigurao end-to-end proizvodnju municije po NATO pravilima. Plan također predviđa uspostavu istraživačkog instituta (Sarajevo Institute for Safe Energetics), digitalnu transformaciju proizvodnje, uvođenje recikliranja i obnovljivih izvora energije, te strogu primjenu antikorupcijskih i izvoznih standarda. Somerindyke je poručio: “Kada transparentnost i profesionalizam zamijene politiku, investicije dolaze, fabrike rade, a zajednice prosperiraju.”

Izvori u američkom Kongresu, kako prenosi portal, poručuju da je rješavanje krize municije jedno od rijetkih pitanja oko kojih vlada dvostranačka saglasnost. U Senatu i Zastupničkom domu raste pritisak da se poveća domaća proizvodnja, ali se kao realna opcija navodi i suradnja s pouzdanim partnerima izvan SAD-a, među kojima se spominje i BiH.

Ako bi plan dobio konkretan zamah, Washington Reporter procjenjuje da bi to moglo prerasti u stvaranje velikog industrijskog klastera za proizvodnju municije, donoseći stotine ili tisuće radnih mjesta i modernizaciju proizvodnih kapaciteta. Na kraju svog izlaganja na konferenciji, Somerindyke je poručio poruku koja je izazvala aplauz: “Historija nam je ostavila radionicu. Budućnost traži svjetsku fabriku. Između ta dva stoji samo naša odluka da počnemo graditi – već večeras.”

U članku se također navodi da bi uspjeh ovakvog programa zahtijevao diplomatsku i regulatornu usklađenost (posebno u pogledu kontrole izvoza), politički konsenzus u BiH i velike investicije za podizanje sigurnosnih, ekoloških i tehnoloških standarda proizvodnje municije.