SAD SU NAM NAJPOTREBNIJI: Slijepi miš za jedan sat pojede 600 komaraca!

Na samo spominjanje slijepih miševa većina ljudi reaguje sa jezom ili zgražavanjem i mahom ih se ljudi plaše iako su bezopasni po ljudsku vrstu. Naprotiv, najnovija istraživanja su pokazala da upravo slijepi miševi ljudskom rodu čine jednu veliku uslugu – tamane komarce.

Pošto se mahom hrane insektima i drugim poljskim štetočinama veliku korist predstavljaju i šumama i poljoprivredi u cjelini. Važnost šišmiša leži upravo u njihovoj ishrani. Na prostoru Srbije, a i šire u regionu, oni se hrane isključivo insektima.

Na Zapadu su još prije dva vijeka uočili koiliko su korisni slijepi miševi, posebno poljoprivrednicima i stočarima, te su stoga dosta pomogli u njihovoj zaštiti, budući da jedan šišmiš može da pojede i do 3.000 insekata za jednu noć ili oko 600 komaraca za jedan sat.U svijetu danas postoji oko 1.000 vrsta slijepih miševa, čija veličina varira od onih malih poput leptira, do velikih životinja sa rasponom krila od oko dva metra. Žive po cijelom svijetu, osim na sjevernom i južnom polu. Neke vrste se hrane voćem, nektarom, žabama, ribama, drugim malim sisarima, a neke čak i krvlju, ali su to uglavnom tropske vrste.Jedna od njihovih posebnosti je zimski san ili hibernacija. Dolaskom prvih jesenjih hladnoća, kada se i brojnost insekata smanjuje neki slijepi miševi migriraju u toplije krajeve, dok se drugi premještaju u zimska skloništa, tavane i pećine, u kojima se zbijaju u kolonije i padaju u zimski san.Druga karakteristika šišmiša je moć eholokacije koja im omogućava let noću, nevjerovatno manevrisanje i izbjegavanje svih, pa i najmanjih prepreka, a u lovu hvatanje najsitnijih insekata. Šišmiši emituju zvučne talase visoke frekvencije, koji nastaju u njihovim grkljanima, a koji se odbijaju o različite čvrste predmete. Odbijene talase slijepi miš prima preko ušiju i kože, mozak ih analizira i tako odreaguje na svaku promjenu.

Telegraf

Dobivaj najvažnije vijesti porukom na Viberu: KLIKNI OVDJE